Brza cesta do Mađarske sve je bliže: Na dionici od tri kilometra planiraju čvor, nadvožnjak i most preko Drave

Jedan od važnijih cestovnih projekata na sjeveru Hrvatske stigao je korak bliže realizaciji. U javnu raspravu upućena je Studija utjecaja na okoliš za posljednju dionicu brze ceste DC12 prema Mađarskoj, od čvora Terezino Polje do državne granice.

Riječ je o svega 3,55 kilometara nove ceste, ali upravo bi ta kratka dionica trebala zatvoriti hrvatski dio budućeg pravca Bjelovar - Virovitica - Terezino Polje i povezati ga s planiranom mađarskom brzom cestom prema Pécsu i Barcsu.

Projekt predviđa četiri prometne trake, vožnju brzinom do 100 kilometara na sat, novi denivelirani čvor, tri građevinska objekta i veliko odmorište s benzinskom postajom. No najzahtjevniji dio cijelog projekta bit će novi most preko Drave, koji će se projektirati zasebno.

Posljednjih 3,5 kilometara hrvatske trase

Predmet Studije je dionica od stacionaže 57+040 do 60+589, ukupne duljine 3,55 kilometara. Nalazi se u Virovitičko-podravskoj županiji, na području Općine Lukač, a prolazi prostorom naselja Terezino Polje i Gornje Bazje. Nositelj zahvata su Hrvatske ceste, dok je Studiju utjecaja na okoliš izradila zagrebačka tvrtka DVOKUT-ECRO na temelju idejnog rješenja Geoprojekta iz Splita.

Iako je riječ o relativno kratkom zahvatu, njegov je značaj puno veći od same kilometraže. To je završetak planirane brze ceste prema sjeveru i mjesto na kojem bi se hrvatska prometnica trebala spojiti s budućom mađarskom brzom cestom Pécs - Barcs.

Trasa će se najvećim dijelom protezati kroz ravničarski i izrazito poljoprivredni prostor zapadno od Terezinog Polja i Katinke. Studija navodi da cijelo područje prema prostornim planovima pripada vrijednom obradivom zemljištu, dok prema ARKOD evidenciji čak 98 posto evidentiranih poljoprivrednih površina otpada na oranice.

Brza cesta do Mađarske | Foto: Studija, Canva

Četiri prometne trake i vožnja do 100 km/h

Buduća prometnica projektirana je kao brza cesta s dvije prometne trake u svakom smjeru, a projektna brzina iznosi 100 kilometara na sat. Predviđeno je i denivelirano čvorište Terezino Polje kojim će se nova cesta povezivati s postojećom prometnom mrežom.

Na trasi su predviđena i tri građevinska objekta - prolaz, most i nadvožnjak. Cesta će, među ostalim, prelaziti preko lokalne prometnice LC40009, dok se na prikazu trase iz Studije vidi i objekt označen kao most Ribnjak.

Uz samu prometnicu planira se i prateći uslužni objekt. Odnosno, Studija predviđa benzinsku postaju, trgovinu, caffe bar, sanitarne čvorove, parkiralište, prostor za odmor te sadržaje prilagođene osobama s invaliditetom. Rasvjeta će biti postavljena na području čvorišta, pratećeg uslužnog objekta i graničnog prijelaza.

Projektanti su razmatrali dvije varijante trase. Kao povoljnija odabrana je Varijanta 1, ponajprije zbog manjeg očekivanog utjecaja na stanovništvo, poljoprivredno zemljište i postojeću infrastrukturu.

Brza cesta do Mađarske | Foto: Studija, Canva

Most preko Drave tek je posebna priča

Dolazak brze ceste do granice ipak ne znači da je ovim projektom riješen i sam prijelaz u Mađarsku. Najveći objekt cijelog budućeg međunarodnog spoja, granični most preko Drave, nije obuhvaćen ovim zahvatom. On će se, prema dokumentaciji, planirati zasebno, a za njega će se provoditi i zaseban postupak procjene utjecaja na okoliš.

To znači da se trenutačna Studija bavi cestom praktički do početka budućeg prijelaza preko rijeke. Upravo je Drava jedan od ključnih razloga zbog kojih je okolišni dio projekta posebno osjetljiv. Trasa se, naime, nalazi izvan vodozaštitnih područja, ali prolazi prostorom koji je potencijalno izložen poplavama Drave. Sustav odvodnje zato je planiran kroz otvorene jarke i propuste.

Brza cesta do Mađarske | Foto: Studija, Canva

Cesta ulazi u osjetljivo područje uz Dravu

Planirani koridor djelomično prolazi područjem ekološke mreže Srednji tok Drave. Riječ je o području važnom i za vrste i staništa te za očuvanje ptica, dok se područja Gornjeg toka Drave nalaze oko 355 metara zapadno od planiranog zahvata.

Zbog toga je za projekt provedena i Glavna ocjena prihvatljivosti za ekološku mrežu. Još je 2024. Ministarstvo zaključilo da se bez detaljnije analize ne mogu isključiti značajniji negativni utjecaji, osobito zbog mogućeg gubitka i fragmentacije pogodnih staništa te uznemiravanja i stradavanja pojedinih vrsta.

Detaljnije analize pokazale su, među ostalim, mogući negativan utjecaj na vrste koje koriste otvorena mozaična staništa, poput bijele rode, eje strnjarice, pjegave grmuše, malog sokola i vivka. Procijenjeni gubitak pogodnih staništa za te vrste kreće se između 0,13 i 0,15 posto njihove ukupne površine na promatranom području, pa je utjecaj ocijenjen kao negativan, ali ne i značajan uz provedbu predviđenih mjera.

Među mjerama se traži ograničavanje kretanja mehanizacije izvan radnog pojasa, obnova prostora nakon završetka radova autohtonim vrstama te pregled terena prije početka radova radi utvrđivanja prisutnosti gnijezda. U dijelovima ekološke mreže određena su i razdoblja tijekom kojih se mogu izvoditi pripremni radovi i uklanjati vegetacija.

Nestat će više od 23 hektara poljoprivrednih površina

Najvidljivija promjena dogodit će se ipak na poljoprivrednom krajoliku kojim prolazi nova cesta. Prema Studiji, izgradnjom će se trajno ukloniti oko 23,35 hektara poljoprivrednih površina i približno 0,19 hektara visoke vegetacije. Za potrebe samog gradilišta privremeno će se zauzeti još oko 27,76 hektara poljoprivrednih površina te dodatnih 0,24 hektara visoke vegetacije.

Zbog toga je propisan niz zaštitnih mjera. Površinu privremenog zauzimanja poljoprivrednog zemljišta treba svesti na minimum, humusni sloj izdvojiti i sačuvati gdje god je to moguće, a kretanje teške mehanizacije maksimalno usmjeriti na postojeće pristupne putove. Posebno se mora spriječiti onečišćenje tla uljima, gorivima, mazivima, betonom i drugim tvarima koje se koriste na gradilištu.

Arheolozi će također imati posla. Za cijelu trasu predviđen je stalan arheološki nadzor nad zemljanim radovima, počevši već od skidanja humusa. Ako se otkriju nalazi koji nisu bili poznati tijekom pripreme projekta, radovi na tim mjestima morat će biti zaustavljeni i provedena zaštitna arheološka istraživanja.