Nova obveza za potrošnju energije: Na popisu 237 tvrtki, a kazne do 66.000 eura, pripremite se!

Ministarstvo gospodarstva izradilo je popis poduzeća obveznika uvođenja sustava gospodarenja energijom sukladno članku 29. Zakona o energetskoj učinkovitosti ili provedbe energetskog pregleda sukladno članku 30. istog propisa. Na listi se nalazi 237 tvrtki, od kojih 74 moraju uvesti sustav gospodarenja energijom, dok su 163 obveznika provedbe energetskog pregleda.

Iza propisa i popisa krije se važna promjena koja će zahvatiti brojne hrvatske tvrtke, uključujući one iz građevinarstva, proizvodnje građevinskih materijala i drugih energetski intenzivnih djelatnosti. Naime, novi sustav više ne polazi prvenstveno od veličine poduzeća, već od njegove stvarne potrošnje energije.

Ključne granice postavljene su na prosječnu godišnju krajnju potrošnju od 2,78 GWh i 23,61 GWh tijekom prethodne tri godine. Ovisno o tome koju granicu poduzeće prelazi, morat će redovito provoditi energetski pregled ili uvesti sustav gospodarenja energijom.

No, trenutačno najvažnije od svega je da za dio novih obveznika prvi važan rok stiže već 11. listopada ove godine! Istražili smo kako se pripremiti za promjene.

Više nije presudna veličina tvrtke

Jedna od ključnih novosti Zakona o energetskoj učinkovitosti jest prelazak s kriterija veličine poduzeća na kriterij stvarne potrošnje energije. Naime, prema ranijem sustavu obveza energetskog pregleda bila je prvenstveno vezana uz velika poduzeća, dok novi model u središte stavlja energetski intenzivna poduzeća.

To znači da obveznik može postati i malo ili srednje poduzeće ako troši dovoljno energije, dok veliko poduzeće s relativno malom potrošnjom ne mora nužno ući u ovu kategoriju. Promjena proizlazi iz europske Direktive o energetskoj učinkovitosti (EU) 2023/1791, koja obveze također veže uz količinu potrošene energije.

brojilo struje | foto: Pixabay

Dva praga, dvije različite obveze

Poduzeća čija prosječna godišnja krajnja potrošnja tijekom prethodne tri godine prelazi 2,78 GWh, odnosno približno 10 TJ, ulaze u režim članka 30. i moraju provoditi energetski pregled. Ako prosječna godišnja potrošnja prelazi 23,61 GWh, odnosno približno 85 TJ, primjenjuje se stroži režim iz članka 29. Zakona. Takva poduzeća moraju uspostaviti certificirani sustav gospodarenja energijom.

Poduzeća između ta dva praga, ako nemaju odgovarajući sustav gospodarenja energijom, energetski pregled ponavljaju najmanje svake četiri godine. Važno je pritom da se ne promatra samo račun za električnu energiju, nego ukupna relevantna krajnja potrošnja svih energenata. U računicu tako, ovisno o poslovanju poduzeća, ulaze i plin, toplinska energija, goriva i drugi energenti.

Energetski pregled

Za poduzeća koja ulaze u režim članka 30. obveza ne završava izradom izvješća o energetskom pregledu. Pregled provodi odgovarajuće ovlaštena neovisna osoba, a analiziraju se zgrade, tehnološki i industrijski procesi, postrojenja te, gdje je primjenjivo, prijevoz.

Cilj je utvrditi gdje nastaju najveći energetski troškovi i identificirati tehnički i ekonomski opravdane mjere za njihovo smanjenje. Razmatraju se i mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije te druga rješenja koja mogu poboljšati energetsku učinkovitost.

Nakon preuzimanja izvješća poduzeće u roku od 15 dana mora izraditi akcijski plan s izvedivim mjerama, koji usvaja uprava. Energetski pregled tako postaje polazište za konkretna ulaganja i poboljšanja, a ne dokument koji završava u ladici.

električno brojilo | foto: Freepik

Praćenje potrošnje i mjera

Akcijski plan izrađuje se za razdoblje od četiri godine, a Zakon predviđa i njegovu javnu objavu u sklopu godišnjeg izvješća o radu poduzeća. Tvrtke trebaju izvještavati o provedenim mjerama, a ne samo o onima koje su planirale.

U godišnjem izvješću iskazuje se potrošnja energije u kWh i potrošnja vode u kubičnim metrima te se uspoređuje s prethodne tri kalendarske godine. Tako postaje moguće pratiti jesu li provedene investicije i organizacijske mjere zaista donijele očekivane rezultate.

Za građevinske i industrijske tvrtke takva analiza može otkriti znatan prostor za smanjenje operativnih troškova. Energetska učinkovitost time postaje kontinuirana upravljačka tema, a ne povremena tehnička obveza.

Sustav gospodarenja energijom

Za poduzeća s prosječnom godišnjom krajnjom potrošnjom većom od 23,61 GWh propisana je viša razina obveze. Umjesto povremenog pregleda moraju uspostaviti sustav gospodarenja energijom koji certificira akreditirano neovisno tijelo prema odgovarajućoj europskoj ili međunarodnoj normi. U tom se kontekstu posebno ističe norma ISO 50001, koja omogućuje sustavno mjerenje potrošnje, postavljanje ciljeva i praćenje energetskih rezultata.

Zakon pod propisanim uvjetima dopušta i određene alternativne načine ispunjavanja obveze, primjerice odgovarajući certificirani sustav upravljanja okolišem koji uključuje gospodarenje energijom. Za postojeće obveznike ključan je datum 11. listopada 2027. godine. Do tada sustav mora biti uveden i certificiran, a Ministarstvu dostavljen dokaz o ispunjenju obveze.

Ušteda struje | Foto: PIxabay

Prvi rok već u listopadu

Poduzeća koja prema novim pravilima ulaze u članak 30., a ranije nisu bila obveznici energetskog pregleda, moraju prvi pregled provesti najkasnije do 11. listopada 2026. godine. Tvrtke koje su se prvi put našle na popisu Ministarstva zato bi trebale što prije provjeriti svoj status i organizirati provedbu pregleda.

Ako je poduzeće energetski pregled već provelo prema prethodnom Zakonu, novi pregled provodi u roku od četiri godine od prethodnog pregleda. Nakon pregleda slijedi obveza izrade akcijskog plana, pa postupak ne završava predajom izvješća.

Ovdje svakako treba istaknuti da bi, kako se zakonski rok približava, dodatni problem mogao postati i kapacitet dostupnih ovlaštenih stručnjaka. Čekanje posljednjih tjedana stoga za nove obveznike može biti nepotreban poslovni rizik.

Kako Ministarstvo zna koliko tvrtke troše

Ministarstvo popis ne sastavlja samo na temelju podataka koje mu dobrovoljno dostavljaju poduzeća. Podatke potrebne za uspostavu Registra i određivanje obveznika dostavljaju operatori energetskih sustava i distributeri energije, uključujući sustave električne energije, plina i toplinske energije. Na temelju tih podataka Ministarstvo identificira poduzeća koja prelaze propisane pragove.

Lista obveznika ažurira se jednom godišnje, pa status pojedine tvrtke nije nužno trajan. Rast proizvodnje, novi pogoni ili povećana potrošnja mogu poduzeće u budućnosti dovesti iznad zakonskog praga. Zbog toga praćenje vlastite ukupne potrošnje postaje važno čak i za tvrtke koje se danas ne nalaze na popisu.

Ako ste na popisu, provjerite potrošnju

Uvrštenje na listu Ministarstva treba shvatiti tragično, ali tvrtke bi svakako istodobno trebale napraviti vlastitu provjeru podataka. Za početnu procjenu potrebno je prikupiti ukupnu krajnju potrošnju relevantnih energenata tijekom prethodne tri godine i izračunati godišnji prosjek.

Rezultat iznad 2,78 GWh vodi prema obvezama energetskog pregleda, dok prosjek iznad 23,61 GWh poduzeće svrstava među najveće potrošače s obvezom sustava gospodarenja energijom. Posebno treba voditi računa o tome da se analiza ne svodi samo na električnu energiju.

Za građevinske i proizvodne kompanije značajni mogu biti plin, toplinska energija, goriva te energija potrebna za tehnološke i proizvodne procese. Ako tvrtka smatra da podaci ili kategorizacija ne odgovaraju stvarnom stanju, to bi trebala pravodobno razjasniti s Ministarstvom.

Foto: Mirovina.hr

Registar prati i provedene mjere

Popis obveznika samo je jedan dio sustava koji uspostavlja novi Zakon. Ministarstvo vodi Registar koji uz osnovne podatke o poduzeću obuhvaća vrstu obveze i godišnju potrošnju energije tijekom posljednje tri kalendarske godine.

Evidentiraju se i podaci o planiranim i provedenim mjerama energetske učinkovitosti te ostvarenim uštedama. Država tako dobiva mogućnost praćenja ne samo toga tko je obveznik nego i što pojedina tvrtka poduzima radi smanjenja potrošnje.

Kazne nisu zanemarive

Novi režim prati i prekršajna odgovornost, pa ignoriranje propisanih obveza može imati ozbiljne financijske posljedice. Zakon za poduzeća predviđa novčane kazne od 2.650 do 66.360 eura za niz povreda povezanih sa sustavom gospodarenja energijom, energetskim pregledima i akcijskim planovima. Za odgovorne osobe u poduzeću predviđene su dodatne kazne od 260 do 1.990 eura.

To znači da uprave ovu temu ne bi trebale prepustiti isključivo tehničkim službama, posebno zato što neke obveze uključuju upravo upravljačku razinu. Tvrtkama s većim brojem objekata, pogona i energenata i samo prikupljanje potrebnih podataka može predstavljati ozbiljan posao. Provjera statusa na listi Ministarstva i rokova koji iz njega proizlaze zato bi trebala biti prvi korak.