Velika transformacija istarske cementare: CO2 će hladiti na -29 stupnjeva i brodovima slati u Italiju

Jedna od najstarijih cementara u Hrvatskoj sprema veliku tehnološku transformaciju. Holcim u naselju Koromačno planira izgraditi sustav koji bi iz dimnih plinova hvatao ugljikov dioksid, ukapljivao ga, privremeno skladištio, a zatim brodovima slao na trajno geološko skladištenje u Italiju. Cilj projekta KOdeCO net zero je proizvodnja ugljično neutralnog cementa i gotovo potpuna dekarbonizacija pogona.

Projekt je sada napravio novi korak. Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo je Studiju utjecaja na okoliš na javnu raspravu, koja traje od 17. kolovoza do 16. rujna 2026. godine. Javno predstavljanje projekta zakazano je za 3. rujna u Koromačnu.

Planovi su poprilično veliki. Osim potpuno novog postrojenja za hvatanje CO2, zahvat uključuje rekonstrukciju dijela cementare i trafostanice, dva golema spremnika za tekući CO2, desalinizaciju morske vode, postrojenje za obradu otpadnih voda, podmorski ispust, nove prometnice te veliki zahvat na luci.

Godišnje bi hvatali 367.000 tona CO2

Projekt KOdeCO zamišljen je kao završni korak dugog procesa smanjivanja emisija cementare u Koromačnu. Prema Studiji, tvornica je od 1997. do 2023. smanjila ugljični otisak po toni cementa za oko 35 posto, a novim sustavom želi otići znatno dalje.

Plan je sigurno skladištiti oko 367.000 tona uhvaćenog CO2 godišnje. Trajno skladište neće biti u Hrvatskoj, nego se planira na području Italije. Projekt je sufinanciran iz Inovacijskog fonda Europske unije.
Da bi to bilo moguće, dimni plinovi iz proizvodnje cementa više se ne bi samo ispuštali kroz dimnjak. Dio postrojenja bit će rekonstruiran kako bi se plin doveo do novog sustava za hvatanje, čišćenje i ukapljivanje ugljikova dioksida.

Koristit će se druga generacija tehnologije Cryocap FG, koju je razvio Air Liquide. CO2 će se izdvajati fizikalnim postupkom, bez korištenja kemikalija za samo hvatanje, a nova generacija sustava trebala bi trošiti oko 20 posto manje električne energije u odnosu na hvatanje CO2 na samom dimnjaku.

Transformacije tvornice, Koromačno | Foto: Holcim Hrvatska

Dva spremnika po 3.000 kubika na temperaturi od -29 stupnjeva

Nakon izdvajanja slijedi ukapljivanje CO2. Postrojenje je projektirano za obradu približno 117.350 prostornih metara dimnih plinova na sat, uz neto proizvodnju oko 50 tona CO2 na sat.

Ukapljeni ugljikov dioksid zatim bi se privremeno čuvao u dva velika horizontalna kriogena spremnika. Svaki će imati kapacitet od 3.000 kubičnih metara, odnosno ukupno 6.000 kubika. CO2 će se u njima nalaziti na temperaturi od oko -29,4 Celzijeva stupnja i tlaku od 16 bara. Spremnici će biti toplinski izolirani i opremljeni potrebnim sigurnosnim sustavima.

Zbog znatno većih potreba za električnom energijom rekonstruirat će se i postojeća trafostanica TS 110/6 kV Koromačno. Planirana je nova 110-kilovoltna oprema te dva nova transformatora, jedan snage 20, a drugi 30 MVA.

Transformacije tvornice, Koromačno | Foto: Holcim Hrvatska

Za brodove će izgraditi potpuno novi vez

Uhvaćeni CO2 neće ostajati u Koromačnu. Iz spremnika će se pretakati na specijalizirane brodove, zbog čega će se značajno rekonstruirati i postojeća luka tvornice.

Planirana je izgradnja novog Veza 3, dugog oko 140 metara. Uz njega će nastati i novi operativni plato površine približno 4.235 četvornih metara, dok će se dio stijenske mase u podmorju morati iskopati kako bi se osigurala potrebna dubina za brodove.

Na novom vezu bit će postavljene tri utakačke ruke preko kojih će se tekući CO2 puniti u brodove. Prema Studiji, dolazak broda za preuzimanje CO2 očekuje se otprilike svaka dva do tri dana. Takva plovila zatim bi ukapljeni ugljikov dioksid prevozila prema lokaciji njegova trajnog geološkog skladištenja.

Trebat će toliko vode da grade i desalinizator

Novi tehnološki proces zahtijevat će velike količine vode, posebno za rashlađivanje. Umjesto dodatnog opterećenja javnog vodovoda, planirano je zasebno postrojenje za desalinizaciju.

Voda se neće uzimati izravno iz mora, nego iz novih bunara u njegovoj blizini. Zatim će prolaziti predobradu, pješčane filtre i sustav reverzne osmoze. Plan je tako opskrbljivati ne samo novo postrojenje za CO2 nego i rashladne sustave postojeće tvornice, čime bi se smanjila sadašnja potrošnja vode iz javnog sustava.

Gradit će se i novo postrojenje za obradu otpadnih voda. Dio pročišćene vode ponovno će se koristiti u procesu, dok će se preostale industrijske vode ispuštati kroz novi podmorski ispust dug 160 metara, čiji će završetak biti na približno 42 metra dubine.