Novi Zakon o radu: Stiže 'ravnanje' plaća i nova pravila igre za godišnje odmore

Hrvatska je pred novim izmjenama Zakona o radu koje bi trebale zahvatiti niz važnih prava i obveza radnika i poslodavaca. Prijedlog izmjena je, prema posljednjim informacijama, pripremljen, a Ministarstvo rada trebalo bi ga predstaviti prije upućivanja u javno savjetovanje. Nakon e-savjetovanja slijedi daljnja procedura donošenja zakona, pri čemu se pojedina predložena rješenja još mogu mijenjati.

Resorni ministar, Alen Ružić, najavio je da će izmjene i dopune Zakona o radu ići u hitnu proceduru. Jedan od glavnih razloga za novelu je obveza Hrvatske da u domaće zakonodavstvo prenese nova pravila Europske unije. Paralelno, dodišnji izvještaj Ministarstva za 2025. pokazuje da su u fokusu tri velika područja – jednakost i transparentnost plaća, rad putem digitalnih platformi te pravila o godišnjem odmoru. Promjene bi tako mogle imati izravan utjecaj na velik broj zaposlenih, ali i donijeti nove obveze poslodavcima.

Transparentnije plaće

Jedan od glavnih razloga za novu izmjenu Zakona o radu jest potreba usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s novim europskim pravilima u području jednakosti plaća. Ministarstvo u Godišnjem izvještaju za 2025. navodi da je upravo zbog toga osnovana radna skupina za izradu Nacrta prijedloga izmjena i dopuna Zakona o radu.

U središtu tog dijela reforme nalazi se načelo jednake plaće za jednak rad odnosno rad jednake vrijednosti, uz veću transparentnost načina na koji se plaće određuju. Nova europska pravila trebala bi radnicima omogućiti lakši pristup informacijama potrebnima za utvrđivanje postoje li neopravdane razlike u plaćama, osobito između žena i muškaraca.

Uplata novca | Foto: Canva

Rad preko digitalnih platformi

Drugi veliki blok izmjena odnosi se na rad putem digitalnih radnih platformi, područje koje je Hrvatska već detaljno uredila Zakonom o radu, ali ga sada mora dodatno uskladiti s novom europskom direktivom. Ministarstvo navodi da je usklađivanje s tom direktivom jedan od izravnih razloga za rad na novom Nacrtu izmjena i dopuna Zakona o radu.

U ovom kontekstu svakako treba reći kako postojeći hrvatski sustav već obuhvaća digitalne platforme i agregatore, evidenciju platformskog rada, različite vrste ugovornih odnosa te posebna pravila o organizaciji rada i radnom vremenu. U njemu su uređena i pitanja automatiziranog upravljanja radnicima, ljudskog nadzora nad takvim sustavima, profesionalne komunikacije te zakonske pretpostavke postojanja radnog odnosa.

Razmjeri tog tržišta nisu zanemarivi. Naime, prema podacima Ministarstva, tijekom 2025. putem digitalnih platformi radilo je ukupno 21.704 osoba, dok su u registru bile evidentirane četiri platforme i 2.336 agregatora. Novi zahvat u Zakon o radu zato neće krenuti od praznog papira, nego će postojeći hrvatski model platformskog rada trebati prilagoditi novom europskom pravnom okviru, posebno ondje gdje EU dodatno uređuje radni status i algoritamsko upravljanje radom.

Godišnji odmori

Treće područje budućih izmjena Zakona o radu odnosi se na godišnji odmor, ali razlog za intervenciju ovdje nije nova europska direktiva. Ministarstvo u izvještaju izričito navodi potrebu usuglašavanja relevantnih zakonskih odredbi o godišnjem odmoru s međunarodnim konvencijskim pravom.

To otvara pitanje usklađenosti domaćih pravila o stjecanju, korištenju i prijenosu godišnjeg odmora s međunarodnim standardima zaštite prava radnika. Važeći Zakon o radu već uređuje niz situacija povezanih s godišnjim odmorom, među kojima su pravo na puni i razmjerni dio odmora, korištenje odmora u dijelovima, prijenos neiskorištenih dana u sljedeću godinu te naknada za neiskorišteni godišnji odmor.

Posebna pravila postoje i za slučajeve bolesti, rodiljnog i roditeljskog dopusta, promjene poslodavca, neplaćenog dopusta i drugih okolnosti zbog kojih radnik godišnji odmor nije mogao iskoristiti u uobičajenom roku. Godišnji izvještaj Ministarstva još ne otkriva koje će od tih odredbi biti konkretno promijenjene, ali potvrđuje da je njihovo usklađivanje s međunarodnim konvencijskim pravom jedan od tri izričito navedena zadatka radne skupine koja priprema novi Zakon o radu.

Foto: Unsplash

Ružić otkrio prve konkretne promjene

Ministar, Alen Ružić, za hrt.hr je otkrio dio rješenja koja bi trebala biti ugrađena u izmjene Zakona o radu, a najveći naglasak stavljen je na transparentnost plaća. Najavio je da bi obveza izvještavanja o plaćama trebala vrijediti za poslodavce s više od 100 zaposlenih te da se planira uspostava informacijskog sustava za takvo izvještavanje.

Radnicima se više ne bi smjelo zabranjivati da otkrivaju podatak o vlastitoj plaći, čime bi odredbe o tajnosti plaće trebale izgubiti dosadašnji značaj. Poslodavci pri zapošljavanju također ne bi smjeli od kandidata tražiti podatak o plaći koju su primali kod prethodnog poslodavca.

Posebna pozornost, rekao je Ružić, posvetit će se razlikama u plaćama žena i muškaraca za jednak rad ili rad jednake vrijednosti, pri čemu se kao važna granica pojavljuje razlika od pet posto. Ružić je poručio da su izmjene spremne i da idu u hitnu proceduru, no prije konačnog donošenja prijedlog još treba proći predstavljanje Ministarstva i e-savjetovanje.

Utjecaj na građevinu

Prema prvim projekcijama građevina bi svakako mogla biti među sektorima u kojima će se učinci izmjena ZOR-a dosta jasno vidjeti, ponajprije zbog načina na koji se formiraju plaće i velike raznolikosti radnih mjesta. U građevinskim tvrtkama na istim ili usporedivim poslovima često rade radnici različitog iskustva, kvalifikacija i podrijetla, pa će poslodavci morati moći objektivno obrazložiti zbog čega postoje razlike u njihovim plaćama. Transparentniji kriteriji mogli bi zato potaknuti standardizaciju platnih razreda za zidare, tesare, armirače, strojare, poslovođe i druge profile, umjesto da visina plaće u velikoj mjeri bude rezultat pojedinačnog pregovaranja.

Posebno će biti zanimljiv položaj stranih radnika. Naime, načelo jednake plaće za jednak rad moglo olakšati uočavanje neopravdanih razlika između njihovih primanja i primanja domaćih radnika na usporedivim poslovima.

Za veće građevinske kompanije sa 100 i više zaposlenih dodatni teret predstavljat će obveze izvještavanja i analize razlika u plaćama, ako najavljena rješenja ostanu u konačnom tekstu zakona. S druge strane, jasniji sustav plaća mogao bi pomoći tvrtkama u privlačenju radnika u sektoru koji se već godinama suočava s nedostatkom kvalificirane radne snage.