Hrvatska gori, a bauštela ne staje! Radi se bez toplinskih pauza i dovoljno vode 10 sati dnevno, sankcija nema

Toplinski je val u Hrvatskoj na vrhuncu, dok paralelno vremenska prognoza za naredna dva tjedna kao najveće rashlađenje pokazuje temperature od 33 stupnja u hladu. Ako vas to baca u očaj pomislite samo na stotine bauštelaca koji dok vi ovo čitate rade u nemogućim uvjetima. I to bez obzira na činjenicu da su upravo početkom srpnja ove godine na snagu stupile izmjene Pravilnika o zaštiti na radu na privremenim gradilištima i Pravilnika o zaštiti na radu za mjesta rada.

Novim odrednicama dodatno su uređene obveze poslodavaca u zaštiti radnika od nepovoljnih vremenskih uvjeta, uključujući rad na visokim temperaturama. Najvažnija novost jest da su poslodavci sada obvezni pri organizaciji rada primjenjivati Smjernice Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo za rad na otvorenom u uvjetima visokih temperatura, čime su preporuke HZJZ-a prvi put dobile jasno uporište u podzakonskim propisima. Riječ je o značajnom iskoraku koji iz Sindikata graditeljstva Hrvatske (SGH) pozdravljaju jer predstavlja korak prema sustavnijoj zaštiti radnika. No, kažu i kako je u propisu ostalo puno praznina koje će otežati adekvatnu provedbu.

Nema jasnih granica i sankcija

Iz SGH ističu kako donesene izmjene predstavljaju važan napredak, ali upozoravaju da još uvijek nisu dovoljne.

- Pravilnici ne propisuju konkretna ograničenja rada pri ekstremno visokim temperaturama, ne određuju kada se pojedini poslovi moraju skratiti ili privremeno obustaviti te ne predviđaju posebne sankcije za poslodavce koji ne provode odgovarajuće mjere zaštite. U velikoj je mjeri i dalje prepušteno samim poslodavcima da procjenjuju rizike i odlučuju o načinu provedbe zaštitnih mjera, kažu iz Sindikata.

Iskustva SGH-a s terena pokazuju da se građevinski radnici i dalje često susreću s neprilagođenim radnim vremenom, nedostatkom kraćih i češćih odmora, nepostojanjem privremenih nadstrešnica i drugih tehničkih rješenja za rashlađivanje radilišta, nedovoljnom količinom pitke vode te neodgovarajućom zaštitnom odjećom.

- Unatoč toplinskim valovima, na mnogim gradilištima i dalje se radi po devet ili deset sati dnevno, uključujući radne subote, bez značajnije prilagodbe organizacije rada, upozoravaju.

Zaštita radnika ne može biti dobra volja

Iz Sindikata kažu i kako sve poslodavce ne treba stavljati u isti koš.

- Brojni poslodavci odgovorno pristupaju zaštiti svojih radnika te provode preporučene mjere. Takve primjere treba pohvaliti i poticati. No, zaštita zdravlja radnika ne smije ovisiti isključivo o dobroj volji pojedinog poslodavca. Potrebna su jasna i jednaka pravila za sve. Zbog sve učestalijih toplinskih valova SGH smatra da je potrebno dodatno unaprijediti zakonski okvir zaštite na radu.

To, ističu, podrazumijeva jasnije propisivanje obveznih mjera zaštite, definiranje ograničenja rada pri ekstremno visokim temperaturama za pojedine vrste poslova, učinkovitiji inspekcijski nadzor te odgovarajuće sankcije za neprovođenje propisanih mjera.

- Zaštita zdravlja radnika mora biti ispred rokova izvođenja radova. Ekstremne vrućine više nisu iznimka nego postaju svakodnevica, a zakonodavni okvir mora pratiti nove rizike kako bi se spriječile ozljede i sačuvali zdravlje i životi građevinskih radnika, poručuju iz Sindikata i zakonodavce upućuju na Smjernice HZJZ-a i EU o radu na otvorenom u uvjetima visokih temperatura.

Radnici na gradilištu | Foto: Canva

Smjernice su postale obveza

Jedna od najvažnijih posljedica izmjena pravilnika jest činjenica da preporuke Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo više nisu samo savjetodavne, već su postale obvezan dio organizacije rada na otvorenom tijekom visokih temperatura. Smjernice jasno naglašavaju da poslodavac mora procijeniti rizik uzimajući u obzir temperaturu zraka, sunčevo zračenje, vlažnost, brzinu vjetra, vrstu posla i fizičko opterećenje radnika.

Ističe se kako ne postoji jedna univerzalna temperaturna granica opasnosti, nego razinu rizika određuje kombinacija svih tih čimbenika. Posebna se pozornost mora posvetiti radnicima koji obavljaju težak fizički posao jer kod njih toplinski stres nastupa znatno ranije nego kod lakših poslova. Upravo zato smjernice naglasak stavljaju na procjenu stvarnih uvjeta rada, a ne samo na očitanu temperaturu zraka.

Toplinski stres

Dok se u javnosti najčešće govori o temperaturi zraka, stručne smjernice upozoravaju da je toplinski stres mnogo složeniji pojam. Na njega istodobno utječu temperatura, relativna vlaga, sunčevo zračenje i strujanje zraka, ali i osobni čimbenici poput zaštitne odjeće te intenziteta fizičkog rada. Drugim riječima, dva radnika na istoj temperaturi ne moraju biti izložena jednakom riziku ako obavljaju različite poslove ili nose različitu zaštitnu opremu.

Smjernice podsjećaju da upravo kombinacija tih čimbenika određuje koliko će se organizam moći rashlađivati prirodnim putem. Zato se procjena rizika ne može svesti na podatak s meteorološke prognoze, nego mora biti prilagođena svakom radilištu.

Foto: Unsplash

Raspored rada prema toplinskom opterećenju

Posebno je zanimljivo da smjernice ne govore samo o zaštitnoj opremi, nego i o organizaciji radnog vremena. Kao međunarodno prihvaćen alat preporučuje se primjena TVT (WBGT) indeksa, koji uz temperaturu uzima u obzir i vlagu, sunčevo zračenje te brzinu vjetra. Na temelju izmjerenih vrijednosti određuje se koliko dugo radnik može raditi, a koliko se mora odmarati.

Primjerice, kod vrlo teških fizičkih poslova, poput lopatanja mokrog pijeska, u određenim uvjetima preporučuje se svega 15 minuta rada tijekom sata, uz čak 45 minuta odmora kako bi se izbjegle toplinske bolesti. Time se pokazuje koliko je važno prilagođavati organizaciju rada stvarnim uvjetima na gradilištu, a ne unaprijed utvrđenom radnom vremenu.

Prevencija toplinskih bolesti

Smjernice HZJZ-a i sažete preporuke EU-OSHA vrlo konkretno navode koje mjere poslodavci trebaju provoditi kako bi zaštitili radnike tijekom toplinskih valova. Među njima su osiguravanje dovoljne količine pitke vode, pomicanje najtežih fizičkih poslova u ranije jutarnje sate, češći i kraći odmori u hladu ili rashlađenim prostorima, rotacija radnika na najizloženijim poslovima te osiguravanje lagane i prozračne radne odjeće.

Preporučuje se i postavljanje privremenih nadstrešnica ili drugih tehničkih rješenja za stvaranje hlada, postupna aklimatizacija radnika na visoke temperature, rad u paru radi međusobnog praćenja simptoma te edukacija o prvim znakovima toplinskog udara. Važan dio preporuka je i unaprijed pripremljen plan prve pomoći kako bi se u slučaju toplinskog udara moglo odmah reagirati.

Ilustracija | izvor: Unsplash

'Ne čekajte inspekciju'

U apelu koji je Sindikat graditeljstva Hrvatske uputio poslodavcima naglašava se da nove obveze treba provoditi odmah, a ne tek nakon inspekcijskog nadzora. Sindikat podsjeća da poslodavci moraju organizirati rad u skladu sa smjernicama HZJZ-a, prilagoditi radno vrijeme, pratiti uvjete rada, osigurati odgovarajuću radnu odjeću, dovoljne količine rashlađene pitke vode i redovite odmore u hladu ili rashlađenim prostorima. Posebno upozoravaju na potrebu izbjegavanja rada u najtoplijem dijelu dana te praćenja toplinskog opterećenja pomoću odgovarajućih pokazatelja.

U apelu se podsjeća i da radnici koji rade u takvim uvjetima imaju pravo na povećanu plaću odnosno dodatak na plaću sukladno Kolektivnom ugovoru za graditeljstvo ili drugim povoljnijim aktima. SGH ističe i zakonsku obvezu savjetovanja poslodavca s radnicima i njihovim predstavnicima o svim važnim pitanjima zaštite na radu.

Opasnost za život

Jedan od najupečatljivijih dijelova smjernica odnosi se na preporučene mjere ovisno o razini toplinskog opterećenja. Kako vrijednosti toplinskog indeksa rastu, preporučuju se sve češće pauze, stalna hidracija, redovito praćenje zdravstvenog stanja radnika te postupno skraćivanje vremena neprekidnog rada.

U najvišoj zoni rizika predviđa se jednak omjer rada i odmora, odnosno deset minuta rada nakon čega slijedi deset minuta odmora, uz obvezno praćenje simptoma toplinskog stresa. Smjernice upozoravaju da se pri najvećim vrijednostima povećava opasnost od toplinskog udara, koji može dovesti do gubitka svijesti pa čak i smrtnog ishoda.