Na rubu Zagreba nova bolnica: Krenula izgradnja, ali i nakon završetka ostat će staro ruglo

U naselju Blato, na golemom prostoru kojim dominira 'strašilo' nikad završene Sveučilišne bolnice, postavljen je kamen temeljac za novu Nacionalnu dječju bolnicu. Prema idejnom projektu, bolnica će imati kvadratni tlocrt dimenzija oko 111x112 metara, s četiri nadzemne i jednom podzemnom etažom, a projekt je izrađen i prije rješavanja imovinsko-pravnog spora.

Nakon što je dugogodišnji problem vlasništva riješen, u listopadu 2025. potpisan je ugovor s odabranom zajednicom izvođača. Počevši od današnjeg dana, odabrane tvrtke iduće tri godine, do kraja 2029. godine gradit će novu bolničku zgradu. Za njom već dugi niz godina postoji golema potreba.

- Koliko je potreba za novom bolnicom velika, možda najbolje govore brojke. Samo prošle godine hospitalizirano je 7 tisuća djece u Klinici za dječje bolesti Zagreb, samo na toj lokaciji. Zabilježeno je 400 tisuća posjeta u specijalističkoj konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti, rekla je na svečanosti polaganja kamena temeljca ravnateljica Klinike za dječje bolesti Zagreb, Iva Hosjak.

Gradnja nakon što su državi pripali kvadrati

Na polaganju kamena temeljca bili su i premijer Andrej Plenković i ministrica zdravstva Irena Hrstić, koji su položili kamen i ubacili zemlju na taj prvi građevinski 'komad'. Nakon obilježavanja početka izgradnje ove prve faze istaknuli su i da će se bolnica grijati geotermalnom energijom.

Nova bolnica u Zagrebu počela se graditi u jugozapadnom dijelu grada, na građevnoj čestici 501 na području katastarske općine Blato. Znamo da je, u svrhu realizacije projekta čestica je u potpunosti pripala državi tek sporazumom potpisanim u listopadu 2024. godine, o čemu smo pisali ovdje. 

Sporazum je bio preduvjet za raspisivanje natječaja za izvedbeni projekt i odabir izvođača radova, kojim je državi pripalo više od 500.000 četvornih metara zemljišta u Blatu. S odabranom zajednicom ponuditelja, tvrtkama Ing-grad, Kamgrad, Radnik te s uredom ZDL Arhitekti 21. listopada prošle godine sklopljen je ugovor za projektiranje i izvedbu bolnice, vrijedan 190 milijuna eura, na rok od 50 mjeseci. Završetak gradnje očekuje se krajem 2029. godine. U ugovor je uključeno i šest podizvođača.

Nova zgrada na tri kata

Novi dio bolnice gradit će se na približno 447.830 četvornih metara, a nova bolnička zgrada, prema idejnom projektu koji je u proljeće 2024. izradio studio UPI2M, prostirat će se na četiri nadzemne i jednoj podzemnoj etaži. Predviđena joj je tlocrtna površina od oko 111x112 metara i ukupna visina od oko 20,5 metara iznad uređenog terena.

U prizemlju i na prvom katu planirani su hitni prijem, ambulante, slikovna dijagnostika, endoskopija, operacijski blok te intenzivna i poluintenzivna skrb. Na drugom i trećem katu predviđeni su odjeli opće pedijatrijske i kirurške skrbi, onkologije, zaraznih bolesti, dnevne bolnice i palijativne skrbi. Bolesničke sobe omogućit će i noćni boravak jednog roditelja uz dijete. U podrumu se planiraju laboratoriji, patologija, centralna sterilizacija, garderobe, blagovaonica i tehnički prostori, čitamo iz idejnog projekta.

Uz novi objekt, projekt uključuje i rekonstrukciju postojeće zgrade E01, koja je dio nikad dovršenog kompleksa, no riječ je tek o njegovu manjem dijelu. Predviđeno je da će služiti kao logistički centar s kuhinjom, ljekarnom, praonicom i skladištima. S novom bolnicom bit će povezana podzemnim tunelom duljine približno 188 metara, namijenjenim automatiziranom transportu robe. U sklopu logističkog rješenja planira se koristiti i objekt E41.

Izvedba u dva velika koraka

No, projekt je podijeljen u dvije faze. Prva uključuje osnovne pedijatrijske i kirurške kapacitete, a druga omogućuje daljnje proširenje bolničkih sadržaja. Uključuje izgradnju novog, modernog bolničkog objekta površine veće od 50.000 četvornih metara, u koji bi se preselile Klinika za dječje bolesti iz Klaićeve te pedijatrijski odjel KBC-a Sestre milosrdnice, kako je ranije rečeno iz Ministarstva zdravstva.

Nova bolnička zgrada u Blatu imat će podove od kombinacije keramike, gume i terrazza na plivajućem podu te spuštene stropove u gotovo svim zonama, dok su pregradne konstrukcije zamišljene kao kombinacija gipskartonskih konstrukcija i pregrada od porastog betona. Pročelja bi bila izvedena u obliku takozvane 'panel-fasade' sa završnim slojem, a gotovo cijeli krov bio bi kombinacija zelenog i neprohodnog krova.

Kako bi građevina uspješno dosegla projektirani vijek uporabe, trebat će je održavati, a održavanje zgrade uključuje niz aktivnosti kojima se sprječava njezino ubrzano propadanje. U održavanje zgrade ulaze ličenje i bojenje zidova, stropova te vanjske i unutarnje stolarije, kao i tapetarski radovi. Uključeni su i premazivanje zidova i stropova, zamjena pokrova, keramičarski i drugi radovi, zamjena podnih obloga te popravak pročelja i briga o pravovremenoj zamjeni stolarije, krova te svih uređaja i instalacija u objektu.

Postojeći kostur ostat će | Foto: Bauštela.hr

Grijanje 'toplom vodom' iz zemlje

Inače, zanimljivo je da bi se nova bolnica trebala grijati geotermalnom energijom, za što je prije početka radova pripremljen i odgovarajući projekt. Prema Idejnom elaboratu korištenja plitke geotermalne energije za grijanje i hlađenje, koji je u veljači 2024. izradila tvrtka TermoGea, nova Nacionalna dječja klinička bolnica u Blatu trebala bi se grijati i hladiti pomoću dizalica topline voda–voda, koje koriste toplinsku energiju podzemnih voda zagrebačkog vodonosnika.

Voda bi se crpila iz proizvodnih zdenaca, a dizalice topline zimi bi njezinu energiju koristile za grijanje bolnice, dok bi ljeti sustav služio za hlađenje. Nakon toga voda bi se vraćala u vodonosnik kroz utisne zdence. Za obje faze bolnice procijenjena je potreba za 400 litara vode u sekundi za grijanje i 350 litara u sekundi za hlađenje. Cilj je učinkovito zadovoljiti energetske potrebe bolnice, no izvedivost sustava tek treba potvrditi dodatnim istraživanjima, ističe idejni elaborat za geotermalni dio projekta.

Analiza postojećeg 'strašila'

Što se tiče druge faze, primarni cilj bit će objedinjavanje dodatnih specijaliziranih zdravstvenih djelatnosti i preseljenje preostalih odjela i rodilišta iz drugih zagrebačkih bolnica u ovaj dio grada. Što se tiče postojećeg, starog dijela, odnosno Sveučilišne bolnice, potrebno je provesti novi vizualni pregled stanja, nakon prve i zasad posljednje detaljnije analize provedene 2018. godine.

Tvrtka Radionica Statike tada je izradila elaborat ispitivanja konstrukcije. Ispitivanje, međutim, nije obuhvatilo cijeli kompleks, već samo reprezentativni dio površine od približno 40 tisuća četvornih metara. Ukupno se, podsjetimo, ova građevina prostire na više od 200.000 četvornih metara. U sklopu analize istražene su fizikalne i geometrijske karakteristike armiranobetonske konstrukcije te stanje čeličnih elemenata, uključujući kvalitetu materijala, koroziju i druga vidljiva oštećenja.

No, s obzirom na protok vremena, izostanak redovitog održavanja i promjene tehničkih propisa, u ožujku 2026. godine pokrenuta je nova nabava za pregled, odnosno izradu studije analize konstrukcije. Više pročitajte ovdje.