Ako se grijete na drva: Ovih 5 stvari trebate znati prije sezone grijanja, jedno većina Hrvata radi krivo

Sudeći prema vremenskoj prognozi, ovoga vikenda u većini hrvatskih kućanstva na kontinentu ponovno se pale peći, kamini i kotlovi na drva. Iako je riječ o tradicionalnom načinu grijanja o kojemu se 'sve zna', pripremu za novu sezonu grijanja ne treba zanemariti. Jer upravo se nakon višemjesečne stanke mogu pokazati problemi koji su tijekom toplijeg dijela godine ostali nezamijećeni.

Za razliku od grijanja na plin ili struju, kod grijanja na drva mnogo toga ovisi o samom korisniku. Od kvalitete ogrjeva i načina loženja do održavanja peći i dimnjaka, svaki od tih čimbenika utječe na količinu dobivene topline, potrošnju drva i sigurnost ukućana.

Dodatno, Hrvatska vatrogasna zajednica upozorava da se tijekom sezone grijanja povećava broj požara na stambenim objektima, pri čemu su mnogi povezani s neispravnim sustavima grijanja i neodržavanim dimnjacima. Zato smo izdvojili pet stvari na koje treba obratiti pozornost prije početka intenzivnog loženja.

1. Pregled dimnjaka

Prva stvar na popisu trebao bi biti pregled dimnjaka. Tijekom loženja na njegovim se unutarnjim stijenkama mogu nakupljati čađa i naslage kreozota, zapaljivih tvari koje nastaju pri nepotpunom izgaranju drva. Ako se takve naslage ne uklanjaju, mogu se zapaliti i izazvati požar dimnjaka. Poseban problem predstavlja dugotrajno loženje vlažnim drvima ili održavanje slabe vatre uz nedovoljan dovod zraka, što pogoduje stvaranju naslaga i može otežati odvod dimnih plinova.

Ravnateljstvo civilne zaštite preporučuje da se pregled dimnjaka obavlja najmanje jednom godišnje, uz angažman ovlaštene stručne osobe. Izvanredni pregled potreban je i prilikom promjene uređaja za loženje ili vrste goriva, dok učestalost čišćenja ovisi o načinu korištenja i stanju dimnjaka. Ako dimnjak slabo vuče, dim se vraća u prostoriju ili se pojavljuju neuobičajeni mirisi, potrebno je prekinuti loženje i pozvati dimnjačara. Pregled i čišćenje najbolje je obaviti prije nego što peć počne svakodnevno raditi.

Dimnjačar | foto: Unsplash

2. Vlažnost ogrjevnog drva

Nije svako drvo spremno za loženje, čak i ako je već nekoliko mjeseci složeno u dvorištu. Jedna od najčešćih pogrešaka pri grijanju na drva upravo je korištenje nedovoljno osušenog ogrjeva. Svježe posječeno drvo sadrži veliku količinu vode, a kada se takvo drvo stavi u peć, dio energije troši se na isparavanje vlage umjesto na zagrijavanje prostorije. Rezultat su slabije grijanje, veća potrošnja ogrjeva i više dima.

Prema preporukama američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA), najbolje je koristiti drva s udjelom vlage manjim od 20 posto. Za pravilno sušenje mekog drva obično je potrebno najmanje šest mjeseci, dok tvrdo drvo, poput hrasta, može zahtijevati najmanje godinu dana. Stvarno trajanje sušenja ovisi o vrsti drva, veličini cjepanica i uvjetima skladištenja.

Iako se suhoća drveta za orgijev često procjenjuje prema težini, pukotinama na krajevima cjepanica ili zvuku koji drva proizvode pri međusobnom udaranju, takvi znakovi nisu potpuno pouzdani. Najjednostavniji način provjere je mjerač vlage za drvo, pri čemu mjerenje treba obaviti na svježe rascijepljenoj površini cjepanice. Korištenje vlažnog ogrjeva ne otežava samo zagrijavanje doma, nego može pridonijeti i bržem stvaranju opasnih naslaga u dimnjaku.

Drva za ogrjev | Foto: Pixabay

3. Skladištenje drva

Čak i kvalitetno osušena drva mogu ponovno navlažiti ako se nepravilno skladište. Zato prije sezone grijanja vrijedi provjeriti gdje je ogrjev složen i je li dovoljno zaštićen od kiše, snijega i vlage iz tla. Drva je najbolje čuvati na prozračnom mjestu, podignuta od zemlje i zaštićena od oborina. Ako se skladište za drva na otvorenom, preporučuje se prekriti gornji dio složaja, dok bočne strane trebaju ostati otvorene kako bi zrak mogao cirkulirati. Potpuno omatanje drva nepropusnom ceradom može zadržavati vlagu i usporiti sušenje.

Važna je i udaljenost ogrjeva od same peći. Iako mnogi vole imati veću zalihu drva odmah uz ložište to je najveća greška do koje dolazi u brojnim domovima jer takva praksa može predstavljati opasnost od požara. Hrvatska vatrogasna zajednica posebno upozorava da se ogrjevno drvo ne smije skladištiti neposredno uz peć. U prostoriju u kojoj se loži najbolje je unositi samo manju količinu drva potrebnu za redovito korištenje, pritom poštujući sigurnosne udaljenosti koje propisuje proizvođač uređaja.

grijanje | foto: Magnific

4. Provjera peći i loženja

Prije prvog ozbiljnijeg loženja treba provjeriti stanje peći ili kamina. Vrata ložišta moraju se pravilno zatvarati, brtve trebaju biti očuvane, a rešetke, staklo i ostali dijelovi ne smiju pokazivati znakove ozbiljnijih oštećenja. Kod peći koje imaju dovod zraka i regulacijske zaklopke važno je provjeriti rade li ispravno. Ako su na peći vidljive pukotine, deformacije ili drugi znakovi oštećenja, pregled treba prepustiti stručnoj osobi. Isto vrijedi i za kotlove na drva povezane sa sustavom centralnog grijanja, kod kojih je potrebno provjeriti i pripadajuće sigurnosne komponente.

No, ispravna peć samo je dio priče. Važan je i način na koji se u njoj loži. Za potpalu treba koristiti suhe cjepanice, sitno drvo i odgovarajuća sredstva za potpalu. Benzin, alkohol i druge lako zapaljive tekućine nikada se ne smiju koristiti za potpaljivanje vatre. Također, u pećima ne treba spaljivati plastiku, otpad, lakirano ili kemijski obrađeno drvo jer se pri izgaranju mogu oslobađati štetne tvari.

Jedna od čestih pogrešaka jest i pretjerano smanjivanje dovoda zraka kako bi drva što dulje tinjala. Takvo loženje može dovesti do nepotpunog izgaranja, povećanog stvaranja čađe i slabijeg iskorištavanja energije. Peć treba koristiti prema uputama proizvođača, uz odgovarajuću količinu goriva i dovod zraka. Pravilno loženje ne znači samo bolju iskoristivost ogrjeva, nego i manje dima te sigurniji rad uređaja.

Ilustracija: Rawpixel

5. Ventilacija

Grijanje na drva ne donosi samo rizik od požara, nego i od trovanja ugljičnim monoksidom. Riječ je o plinu bez boje, mirisa i okusa koji nastaje pri nepotpunom izgaranju. U prostoriju može dospjeti zbog neispravnog ložišta, začepljenog dimnjaka ili nedovoljnog dovoda zraka. Posebno treba biti oprezan u dobro izoliranim kućama s novom stolarijom, gdje je prirodna izmjena zraka često manja nego u starijim objektima.

Ravnateljstvo civilne zaštite preporučuje postavljanje detektora ugljičnog monoksida u prostorije s ložištima, u skladu s uputama proizvođača. Takav uređaj može pravodobno upozoriti na opasnu koncentraciju plina koju ukućani sami ne mogu prepoznati. Pritom je važno osigurati odgovarajući dovod zraka i ne zatvarati ventilacijske otvore. Posebnu pozornost treba obratiti i na snažne kuhinjske nape koje u određenim uvjetima mogu stvoriti podtlak i uzrokovati povrat dimnih plinova u prostoriju.

Pozornost treba obratiti i na pepeo. Iako na prvi pogled može djelovati potpuno ohlađeno, u njemu se žar može zadržati dugo nakon prestanka loženja, ponekad i više dana. Zato ga ne treba odlagati u plastične kante, kartonske kutije ili spremnike za komunalni otpad dok nije potpuno hladan. Najsigurnije ga je privremeno držati u odgovarajućoj metalnoj posudi s poklopcem, na nezapaljivoj podlozi i dovoljno udaljenoj od zapaljivih materijala.

grijanje | foto: Magnific