Sprema se megaprojekt u Zagrebu: Gradi se nova bolnica, a devet postojećih zgrada ide u obnovu

Kliničku bolnicu Dubrava čeka jedna od najvećih transformacija u njezinoj povijesti. Bolnički kompleks, izgrađen prije više od četiri desetljeća, trebao bi dobiti potpuno novu zgradu, dok će se postojeći objekti temeljito rekonstruirati i energetski obnoviti. Riječ je o investiciji čija se ukupna vrijednost procjenjuje na čak 361 milijun eura, a zahvati će obuhvatiti više od 120.000 četvornih metara prostora. Velik izazov bit će činjenica da bolnica tijekom višegodišnjih radova mora nastaviti normalno funkcionirati.

Veliki projekt sada ulazi u novu fazu priprema. U sustavu javne nabave objavljena je dokumentacija za usluge voditelja projekta izgradnje i rekonstrukcije KB Dubrava, za što je procijenjena vrijednost nabave 5,2 milijuna eura. U dokumentaciji koja je bila predmet prethodnog savjetovanja detaljno su opisani budući zahvati, od izgradnje novih bolničkih odjela do potpune modernizacije zastarjelih energetskih sustava. Prema predviđenoj dinamici, realizacija projekta planirana je od drugog tromjesečja 2027. do prvog tromjesečja 2033. godine.

Nova bolnička zgrada imat će 32.000 kvadrata

Jedan od najvažnijih dijelova projekta bit će izgradnja nove bolničke zgrade bruto površine 32.000 četvornih metara. Planirana je kao višekatna struktura s prizemljem, tri kata i tehničkom etažom, a bit će funkcionalno povezana s postojećim kompleksom. Nova zgrada sastojat će se od šest međusobno povezanih dijelova te će imati kapacitet od 331 kreveta.

- U novom prostoru bit će smješteni objedinjeni hitni bolnički prijam, Klinika za ortopediju i traumatologiju s operacijskim blokovima, Zavod za onkologiju i radioterapiju te Zavod za jednodnevnu kirurgiju. Predviđeni su i prostori za znanstveno-istraživačku djelatnost i translacijsku medicinu, administraciju te tehničke i servisne sadržaje, piše u dokumentaciji.

Velik naglasak stavljen je na suvremenu medicinsku opremu. Planirane su nove operacijske dvorane s laminarnim protokom zraka, napredni dijagnostički uređaji poput magnetske rezonancije, CT-a i rendgena te sustavi za održavanje sterilnih uvjeta. Onkološki odjel trebao bi dobiti tri linearna akceleratora, dva CT simulatora i 25 stolaca za terapiju.

Prema projekcijama iz dokumentacije, ukupni kapacitet bolnice trebao bi porasti sa sadašnjih 648 na 801 krevet. Broj kreveta intenzivne skrbi povećao bi se sa 65 na 82, dok bi budući bolnički kompleks trebao raspolagati s 23 operacijske dvorane. Predviđa se i znatno povećanje godišnjeg broja hospitalizacija, s približno 24.860 na 46.418.

Tim kirurga u KB Dubrava | Foto: Screenshot net.hr

Devet postojećih objekata ide u temeljitu obnovu

Dok će jedan dio bolničkog kompleksa dobiti potpuno nove prostore, drugi će proći opsežnu rekonstrukciju. Obnova će obuhvatiti svih devet međusobno povezanih postojećih objekata, ukupne bruto površine oko 90.000 četvornih metara.

Postojeće zgrade izgrađene su 1980-ih godina, a u dokumentaciji se navodi kako njihova infrastruktura više ne zadovoljava suvremene standarde zdravstvene zaštite. Problem predstavljaju nedostatni kapaciteti, neodgovarajući prostorni uvjeti, zastarjela tehnička oprema i niska energetska učinkovitost.

- Planirana je modernizacija bolničkih prostorija, sanitarnih čvorova, vodovodnih i električnih instalacija te sustava medicinskih plinova. Predviđena je i obnova krovišta, poboljšanje protupožarne zaštite te konstrukcijska ojačanja radi povećanja protupotresne otpornosti, piše.

Zanimljivo je da će izgradnja nove zgrade omogućiti i kvalitetniju organizaciju postojećih kapaciteta. Nakon obnove planirano je smanjenje broja kreveta po sobi na najviše dva, čime bi se trebali poboljšati uvjeti boravka pacijenata i smanjiti rizik od bolničkih infekcija.

Kotlovi iz 1981. godine odlaze u povijest

Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova obnove bit će potpuna modernizacija energetskog sustava. Koliko je postojeća infrastruktura dotrajala, najbolje pokazuje podatak da bolnica još uvijek koristi tri visokotlačna parna kotla proizvedena 1981. godine. Osim njihove starosti, problem predstavljaju gubici energije, dotrajali cjevovodi i nedostatak suvremenih sustava upravljanja.

U dokumentaciji se navodi da su toplinske podstanice u iznimno lošem stanju, uz vidljiva propuštanja pare. Procjenjuje se da gubici u distribuciji toplinske energije iznose između 15 i 20 posto. Problemi postoje i u sustavu potrošne tople vode, gdje su cjevovodi opterećeni naslagama kamenca, a temperature na pojedinim izljevima znatno variraju.

Zbog toga se planira potpuno drukčiji koncept grijanja i hlađenja. Čak 70 posto potrebne toplinske energije trebalo bi se osiguravati dizalicama topline tlo/voda, uz korištenje bušotinskih izmjenjivača topline. Preostalih 30 posto osiguravalo bi se priključkom na centralizirani toplinski sustav, za koji je predviđena izgradnja približno 200 metara priključnog voda.

Planirano je i postavljanje solarnih toplinskih kolektora, iskorištavanje otpadne topline rashladnih sustava, modernizacija toplinskih podstanica te ugradnja novih ventilacijskih sustava. Predviđena je i energetska obnova pročelja, ugradnja LED rasvjete te uspostava digitalnog sustava upravljanja zgradom.

Prema projekcijama iz tehničke dokumentacije, takvi zahvati trebali bi smanjiti godišnju potrošnju isporučene energije za 17,8 milijuna kilovatsati, odnosno 32,8 posto. Očekuje se i smanjenje godišnjih emisija ugljikova dioksida za 4.178 tona te smanjenje ukupnih energetskih troškova za 22,7 posto.

Foto: Hrvatsko neurokirurško društvo

Radovi će trajati šest godina

Poseban izazov ovog projekta neće biti samo njegova veličina, već i organizacija izvođenja radova. Naime, tijekom izgradnje novog objekta i rekonstrukcije postojećih zgrada KB Dubrava mora nastaviti pružati zdravstvenu skrb pacijentima.

Upravo zbog toga dokumentacija naglašava potrebu za faznom realizacijom, odnosno organizacijom radova kojom će se što manje ometati svakodnevno funkcioniranje bolničkih odjela. Gradnja će zahtijevati stalnu koordinaciju izvođača, projektanata, nadzora i medicinskog osoblja, uz poštivanje strogih higijenskih i epidemioloških uvjeta.

Predviđeno razdoblje realizacije proteže se od drugog tromjesečja 2027. do prvog tromjesečja 2033. godine. Riječ je o okvirnom planu navedenom u dokumentaciji, a ne o potvrđenom datumu početka građevinskih radova.

Za upravljanje projektom predviđeno 5,2 milijuna eura

Prije početka tako složenih radova potrebno je osigurati i odgovarajuće upravljanje cijelim projektom. Upravo zato pokrenuta je nabava usluga voditelja projekta, procijenjene vrijednosti 5,2 milijuna eura. Evidencijski broj nabave je 15.5., a ukupna procijenjena investicijska vrijednost gradnje i rekonstrukcije iznosi 361,07 milijuna eura.

Odabrani izvršitelj neće biti zadužen samo za praćenje građevinskih radova. Njegove obveze uključivat će financijsko, pravno i tehničko savjetovanje, koordinaciju sudionika, praćenje troškova i rokova, pripremu dokumentacije za javnu nabavu te upravljanje rizicima koji se mogu pojaviti tijekom realizacije.

Posebna pozornost posvetit će se kontroli kvalitete, usklađenosti projektne dokumentacije, pribavljanju dozvola te praćenju ugradnje materijala i medicinske opreme. Predviđena je i koordinacija digitalnih BIM modela, koji omogućuju kvalitetnije planiranje i praćenje složenih građevinskih zahvata.

Prema tehničkim specifikacijama, izvršitelj će već u prvih 15 dana od početka pružanja usluga morati dostaviti početno izvješće s procjenom stanja i rizika, dok će u roku od 30 dana trebati izraditi plan provedbe projekta. Nakon toga slijedit će redovita mjesečna izvješća o napretku, financijama, kvaliteti i mogućim odstupanjima od planirane dinamike.