Novosti Stoljetni tunel prema Dalmaciji ide pod mlazni beton: Čekaju ga sidra do 9 metara i novi sustav odvodnje

Stoljetni tunel prema Dalmaciji ide pod mlazni beton: Čekaju ga sidra do 9 metara i novi sustav odvodnje

Luka Bumbak
Luka Bumbak

11. kolovoz 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Stoljetni tunel prema Dalmaciji ide pod mlazni beton: Čekaju ga sidra do 9 metara i novi sustav odvodnje

Sprema se modernizacija pruge M604 Oštarije-Knin-Split | foto: projektna dokumentacija (EOJN), HŽ PP

Obnova neće biti nimalo jednostavna jer će se raditi uz zatvaranje pruge, dok će sav materijal na gradilište stizati željeznicom.

HŽ Infrastruktura priprema novi zahvat na jednoj od najvažnijih željezničkih pruga prema Dalmaciji. Traži se izvođač za obnovu tunela Komac na pruzi M604 Oštarije - Knin - Split, a procijenjena vrijednost radova iznosi 650.000 eura.

Tunel je star više od stoljeća, kroz njegovu oblogu gotovo cijelom duljinom prodire voda, zimi se stvaraju sige, a na pojedinim dijelovima obloga se ljušti i raspada. Obnavljat će se sama tunelska cijev, portali, predusjek i zausjek, izvest će se novi sustav odvodnje, hidroizolacija i mlazni beton, a radovi će se morati uklopiti u željeznički promet.

Tunel je izgrađen još 1920. godine

Tunel Komac nalazi se između kolodvora Gračac i Malovan, na jednokolosiječnoj i neelektrificiranoj pruzi prema Kninu i Splitu. Izgrađen je 1920. godine, dug je 87 metara i ima karakterističan potkovasti, elipsasti profil.

Njegova konstrukcija nije jednaka cijelom duljinom. Na ulaznom i izlaznom dijelu zidovi i svod obloženi su betonom, dok je ostatak izveden u živoj stijeni ili obložen kamenom.

Problem je što tunel trenutačno nema odvodni kanal niti riješen sustav odvodnje. Upravo je voda jedan od glavnih razloga zbog kojih se sada ide u obnovu.

tunel Komac | Foto: EOJN

Voda prodire gotovo cijelim tunelom

Prema tender dokumentaciji, na svodu i zidovima gotovo cijelom duljinom dolazi do snažnog procurivanja vode. Posljedice su vidljive na oblozi koja se mjestimično ljušti i raspada, dok je posebno oštećen i beton na ulaznom portalu.

Na svodu je evidentirana i veća kaverna, odnosno šupljina u kaloti tunela, a cijelim tunelom vide se karbonatne naslage. Problem dodatno dolazi do izražaja zimi, kada zbog prodora vode nastaju sige. U dokumentaciji se upozorava da voda i stvaranje siga negativno utječu na stabilnost kolosijeka i sigurnost željezničkog prometa.

Hrvatske željeznice | Foto: HŽ

Oblozi slijedi ozbiljan građevinski tretman

Radovi zato neće biti samo lokalno krpanje oštećenih mjesta. Najprije će se čistiti cijela tunelska cijev, dok će se nepravilni dijelovi kamene obloge i stijene lokalno rezati i reprofilirati kako bi se osigurao potreban slobodni profil.

Čišćenje će se izvoditi vodom pod visokim pritiskom. Projekt predviđa početno pranje pritiskom od najmanje 500 bara, a na posebno trošnim dijelovima obloge pritisak se može povećati i na oko 800 bara.

Nakon pripreme površine slijede dva sloja mlaznog betona debljine po pet centimetara. Između njih postavlja se armaturna mreža Q-188, potom špricana hidroizolacijska membrana debljine pet milimetara, a na kraju još pet centimetara zaštitnog mikroarmiranog betona. Prije tih zahvata morat će se sanirati i velika šupljina u kaloti tunela.

Pruga, ilustracija | foto: Pexels

Novi sustav odvodnje trebao bi riješiti najveći problem

Jedan od ključnih dijelova obnove bit će hvatanje i kontrolirano odvođenje vode. Duž gotovo cijelog tunela predviđen je polucijevni sustav s pet procjednica po jednom profilu, i to na svakih 2,5 metra.

Prikupljena voda odvodit će se prema dva drenažna jarka uz obje strane kolosijeka, gdje će biti ugrađene perforirane PEHD cijevi promjera 200 milimetara. U tunelu će se napraviti i revizijska okna, a sustav će vodu kontrolirano izvesti iz tunela.

Drenažni rovovi izvodit će se u segmentima od oko 15 metara, pri čemu svaki otvoreni dio mora biti ponovno zatrpan prije nego što se pruga pusti u promet.

Sidrit će stijene oko portala

Radovi izlaze i izvan same tunelske cijevi. Predusjek je dug oko 80, a zausjek oko 105 metara, a na tim dijelovima zabilježeni su potencijalno nestabilni stijenski blokovi.

Zbog toga će se dijelovi pokosa torkretirati, a stijenska masa dodatno učvrstiti štapnim sidrima. Na zausjeku se predviđa između tri i šest redova sidara dugih od šest do devet metara, postavljenih u rasteru 1,5 puta 1,5 metara.

Posebno će se sidriti i stijenski blok lijevo od ulaznog portala, dok će iznad ulaza biti napravljena nova odvodna kanalica kako bi se voda spriječila u daljnjem procjeđivanju prema tunelu.

Radit će se osam sati, pa se pruga ponovno otvara

Dodatni izazov bit će organizacija gradilišta. Radovi su zamišljeni u fazama uz osmosatne dnevne zatvore pruge, nakon čega dionica mora ponovno biti spremna za promet. Sav materijal za obnovu dopremat će se isključivo željeznicom, a najbliži kolodvor Gračac udaljen je oko pet kilometara.

Nakon obnove tunela intervenirat će se i na kolosijeku. Predviđeni su reguliranje kolosijeka, dopuna tucanika, oslobađanje napona u dugom traku tračnica te aluminotermijsko zavarivanje.

Izvođač će za kompletan posao imati 180 radnih dana od uvođenja u posao, dok je jamstveni rok za izvedene radove pet godina.

Da biste nastavili sa čitanjem naših pretplatničkih tekstova, morate se pretplatiti.

Čitajte portale srednja.hr, mirovina.hr i bauštela.hr s mjesečnim popustom Prilikom kupnje unesite kod: popust, a akcija vrijedi za prva tri mjeseca pretplate.