Veliki radovi uz Dravu, gradi se terminal od 34 milijuna eura: Otkriveno što još preostaje do završetka

Na obali Drave u Osijeku već nekoliko godina odvijaju se veliki građevinski radovi. Gradi se novi terminal za pretovar rasutih tereta, jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata za razvoj riječnog prometa u istočnoj Hrvatskoj. Riječ je o investiciji vrijednoj više od 34 milijuna eura, koja će omogućiti povezivanje riječnog, željezničkog i cestovnog prijevoza na jednoj lokaciji.

Gradnja je započela 2023. godine, a projekt obuhvaća novu obalnu konstrukciju dugu približno 240 metara, željezničke kolosijeke, kranske staze, skladišne površine i suvremenu prekrcajnu opremu. Investitor je Lučka uprava Osijek, dok je izvođač radova slovenska tvrtka GH Holding. Projekt se većim dijelom financira europskim sredstvima, a njegov je cilj povećati kapacitete luke i omogućiti učinkovitiji pretovar tereta. Također, ulogu voditelja projekta ima tvrtka EXSTRUCTA, dok je konzorcij tvrtki Hidroing i AD CON zadužen za stručni nadzor građenja te obavlja poslove FIDIC inženjera.

Iako su radovi trebali biti završeni ranije, terminal još nije stavljen u funkciju. No, prema informacijama koje smo dobili od izvora bliskih projektu, gradilište se trenutačno nalazi u završnoj fazi. Većina velikih građevinskih zahvata je dovršena, a preostaju radovi na pojedinim infrastrukturnim dijelovima, montaža opreme i završna ispitivanja.

Glavnina građevinskih radova je završena

Na gradilištu je dosad izveden najveći dio građevinskih konstrukcija, uključujući vertikalnu obalu i značajan dio željezničke infrastrukture. Završni radovi sada su usmjereni na dovršetak terminala i pripremu opreme koja će omogućiti njegovo buduće korištenje.

- Radovi na Terminalu za pretovar rasutih tereta u Luci Osijek nalaze se u završnoj fazi. Izvedena je glavnina građevinskih konstrukcija terminala, uključujući vertikalnu obalu i značajan dio kolosiječne i prateće infrastrukture, otkrivaju nam izvori.

Ipak, posla na gradilištu još ima. Trenutačno se izvode završni građevinski, strojarski i elektrotehnički radovi, koji obuhvaćaju dovršetak pojedinih kolosiječnih i skladišnih površina te ugradnju i povezivanje tehnološke opreme.

- Trenutačno se izvode završni građevinski, strojarski i elektrotehnički radovi, uključujući dovršetak pojedinih kolosiječnih i skladišnih površina, montažu prekrcajne i transportne opreme te pripremu sustava za potrebna ispitivanja i funkcionalne probe. Nakon dovršetka radova slijede aktivnosti povezane s ispitivanjem opreme, tehničkim pregledom i ostalim postupcima potrebnima za stavljanje terminala u funkciju, pojašnjavaju naši sugovornici.

To znači da završetak samih građevinskih radova neće automatski značiti i početak rada terminala. Prije njegova puštanja u funkciju potrebno je provjeriti ispravnost ugrađene opreme i međusobnu usklađenost svih sustava. Točan datum završetka cjelokupnog projekta zasad nije potvrđen.

Veliko gradilište na obali Drave, Osijek | Foto: Hidroing, LinkedIn

Najveći izazov bila je gradnja uz Dravu

Jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova cijelog projekta bila je izgradnja obalne konstrukcije. Radovi neposredno uz Dravu, uključujući podvodne iskope i uređenje riječnog korita, zahtijevali su posebnu organizaciju gradilišta i prilagođavanje promjenjivim uvjetima na rijeci.

- Jedan od najvećih izazova proizlazi iz samog položaja terminala uz rijeku Dravu. Radovi na obalnoj konstrukciji, podvodni iskopi i uređenje riječnog korita zahtijevali su kontinuirano prilagođavanje hidrološkim uvjetima i vodostaju rijeke, doznali smo.

Posebno zahtjevna bila je izvedba približno 240 metara vertikalne obale. Riječ je o složenoj armiranobetonskoj konstrukciji koja je podijeljena u četiri dilatacijska bloka, svaki duljine približno 60 metara. Njezino temeljenje uključuje armiranobetonsku dijafragmu, bušene pilote i sustav zatega sa sidrišnim pločama.

Uz radove na samoj obali, jedan od glavnih izazova bilo je povezivanje nove infrastrukture s postojećim željezničkim sustavom luke.

- Posebno zahtjevna bila je izvedba približno 240 metara vertikalne obale, kao i precizno povezivanje novih kolosijeka s postojećom željezničkom infrastrukturom Luke. Kod takvog zahvata potrebno je uskladiti geometriju kolosijeka, kranskih staza, građevinskih konstrukcija i prekrcajne opreme, pojasnili su nam.

Veliko gradilište na obali Drave, Osijek | Foto: Hidroing, LinkedIn

Složeni sustavi koji moraju funkcionirati kao cjelina

Osim samih građevinskih konstrukcija, velik dio projekta odnosi se na ugradnju tehnološke opreme. Novi terminal neće biti samo mjesto pristajanja riječnih brodova, već složen infrastrukturni sustav koji mora omogućiti nesmetan prijenos različitih vrsta rasutih tereta između više oblika prijevoza.

Zbog toga je bilo potrebno uskladiti brojne građevinske, strojarske i elektrotehničke elemente. Uz željezničke kolosijeke i kranske staze, projekt obuhvaća sustav transportera, elevator, usipni koš i brodoutovarivač.

- Dodatnu složenost predstavlja činjenica da terminal istodobno povezuje riječni, željeznički i cestovni promet te velik broj građevinskih, strojarskih i elektrotehničkih sustava. Prekrcajna tehnologija, transporteri, elevator, usipni koš i brodoutovarivač zajedno s pratećom infrastrukturom moraju funkcionirati kao jedinstven tehnološki sustav, naglašavaju izvori bliski projektu.

Upravo je međusobna povezanost svih tih elemenata jedan od razloga zbog kojih je završna faza izgradnje posebno važna. Nakon montaže opreme slijede funkcionalna ispitivanja, tijekom kojih će se provjeravati rad pojedinačnih sustava, ali i njihova usklađenost tijekom pretovara tereta.

Veliko gradilište na obali Drave, Osijek | Foto: Hidroing, LinkedIn

Kapacitet do 350 tona tereta na sat

Novi terminal bit će opremljen za prihvat riječnih plovila na dva veza, uz mogućnost pretovara tereta na željezničke vagone, kamione ili skladišne površine. Osim izravnog prijenosa tereta između prijevoznih sredstava, bit će moguće i njegovo privremeno skladištenje, što će omogućiti fleksibilniju organizaciju lučkog prometa.

Prema informacijama koje smo dobili, kapacitet ugrađene opreme ovisit će o vrsti i svojstvima materijala koji se pretovaruje.

- Projektirana utovarna oprema odabrana je za kapacitet do 350 tona na sat kod materijala veće specifične težine, dok je za materijale manje specifične težine predviđen kapacitet od približno 300 tona na sat, saznali smo.

Ipak, to ne znači da se na temelju tih podataka može jednostavno izračunati količina tereta koja će godišnje prolaziti kroz luku.

- Godišnji pretovar nije moguće izravno odrediti samo iz satnog kapaciteta opreme jer će ovisiti o strukturi tereta, broju radnih sati, dinamici dolaska brodova, vagona i kamiona te ukupnom intenzitetu korištenja terminala. Stvarni godišnji promet stoga će ovisiti o budućem operativnom korištenju terminala, ističu.

Najveća prednost novog terminala bit će upravo mogućnost povezivanja riječnog, željezničkog i cestovnog prijevoza, odnosno jednostavnijeg prebacivanja tereta s jednog oblika prijevoza na drugi.

- Najveći doprinos novog terminala bit će u mogućnosti učinkovitog povezivanja triju oblika prijevoza. Time će Luka Osijek dobiti suvremeniji i fleksibilniji sustav za pretovar različitih vrsta rasutih tereta, uz mogućnost izravnog pretovara između prijevoznih sredstava ili posrednog pretovara preko skladišnih površina, zaključuju izvori bliski projektu.

Podsjetimo, nekadašnji terminal za rasute terete nalazio se u središtu Osijeka, u blizini Kliničkog bolničkog centra, a izvan funkcije stavljen je 2015. godine. Izgradnjom novog terminala želi se povećati učinkovitost riječnog prometa, ali i smanjiti prometno opterećenje te rizik od onečišćenja u urbanom dijelu grada. Projekt bi tako, osim jačanja kapaciteta Luke Osijek, trebao pridonijeti i kvalitetnijoj organizaciji teretnog prometa u ovom dijelu Hrvatske.