Vodič za zapošljavanje stranih radnika: Gdje pronaći radnika, radne dozvole i koliko to sve zapravo košta

Nedostatak radne snage već je godinama jedan od najvećih izazova hrvatskog građevinarstva, a bez radnika iz trećih zemalja mnoge bi tvrtke teško mogle održati tempo izvođenja radova i realizacije ugovorenih projekata. Koliko se građevinski sektor oslanja na strane radnike, pokazuju najnoviji podaci Ministarstva unutarnjih poslova, prema kojima su u prvih devet mjeseci 2026. godine u Hrvatskoj izdane ukupno 124.023 dozvole za boravak i rad, od čega 32.701 u graditeljstvu. To znači da se više od četvrtine svih izdanih dozvola odnosi upravo na građevinski sektor, koji je po broju dozvola odmah iza turizma i ugostiteljstva.

No, iako je potreba za radnicima velika, njihovo zapošljavanje nije ni jednostavan ni brz postupak. Poslodavci koji žele angažirati radnike iz zemalja izvan Europske unije moraju zadovoljiti niz uvjeta, prikupiti potrebnu dokumentaciju i proći propisane administrativne procedure. Postupak je prvenstveno uređen Zakonom o strancima i pripadajućim pravilnicima, ali i Zakonom o radu, Zakonom o zaštiti na radu te drugim propisima koji definiraju prava radnika i obveze poslodavaca.

Prit omu posebnu pozornost treba obratiti na uvjete za izdavanje dozvola za boravak i rad, test tržišta rada, troškove zapošljavanja te obveze koje nastaju nakon dolaska radnika u Hrvatsku. Kako bi poslodavcima olakšali snalaženje u zakonskim i administrativnim zahtjevima, donosimo vodič kroz zapošljavanje radnika iz trećih zemalja u kojem smo obradili baš sve, od pronalaska kandidata i podnošenja zahtjeva do njihova dolaska na gradilište.

Gdje pronaći radnika?

Građevinske tvrtke radnike iz trećih zemalja mogu pronaći samostalno, putem preporuka postojećih zaposlenika, međunarodnih oglasa za posao ili uz pomoć agencija za zapošljavanje. Angažiranje agencije često je praktičnije jer ona može preuzeti pronalazak kandidata, organizaciju razgovora i dio administrativnih poslova, no poslodavac bi prije suradnje trebao provjeriti posluje li agencija zakonito i koje usluge naplaćuje.

Kako je propisano Zakonom o tržištu rada, posredovanje pri zapošljavanju u Hrvatskoj mogu obavljati za to ovlašteni pružatelji usluga, a naknada za posredovanje ne smije se naplaćivati od osobe koja traži zaposlenje. Kod izravnog zapošljavanja poslodavac samostalno provjerava kvalifikacije, radno iskustvo i dokumentaciju kandidata, što je posebno važno za građevinska zanimanja koja zahtijevaju posebna stručna znanja.

Prije angažiranja radnika preporučljivo je provesti razgovor videovezom, provjeriti reference i jasno dogovoriti plaću, opis poslova, radno vrijeme te eventualne uvjete smještaja. Pritom treba razlikovati agenciju koja samo posreduje pri zapošljavanju od agencije za privremeno zapošljavanje koja radnika zapošljava i ustupa drugom poslodavcu, jer se njihove zakonske obveze razlikuju.

Prvi korak: HZZ

Kada pronađe odgovarajućeg kandidata, poslodavac najprije mora provjeriti ispunjava li uvjete za zapošljavanje državljana trećih zemalja, propisane Zakonom o strancima. Hrvatski zavod za zapošljavanje pritom provjerava, među ostalim, obavlja li tvrtka registriranu djelatnost, podmiruje li porezne obveze, ostvaruje li propisane prihode i zapošljava li odgovarajući udio domaćih odnosno radnika s pravom slobodnog pristupa tržištu rada.

Ako se radnik zapošljava u zanimanju koje nije na popisu zanimanja izuzetih od provjere, poslodavac mora putem internetske stranice HZZ-a zatražiti test tržišta rada. Njime se utvrđuje postoje li na hrvatskom tržištu rada dostupni nezaposleni kandidati koji odgovaraju potrebama poslodavca. Kako navodi MUP u svojim uputama za zapošljavanje državljana trećih zemalja, HZZ mora obavijestiti poslodavca o rezultatu testa u roku od najviše 15 dana.

Ako odgovarajućih kandidata nema, poslodavac ima 90 dana od primitka obavijesti za podnošenje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad. Za zanimanja s popisa izuzetih od testa tržišta rada, među kojima su i brojna građevinska zanimanja, poslodavac može odmah prijeći na zahtjev za dozvolu, ali i dalje mora ispunjavati uvjete za pozitivno mišljenje HZZ-a.

Provjera financija | Foto: Canva

Dozvola za rad

Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad u redovnom postupku podnosi se elektronički putem sustava HZZ-a i MUP-a, nakon provedenog testa tržišta rada ili izravno ako je zanimanje izuzeto od te obveze. Prema Zakonu o strancima, poslodavac uz zahtjev prilaže propisanu dokumentaciju, uključujući ugovor o radu, podatke o radniku i dokaze potrebne za utvrđivanje zakonskih uvjeta, dok se u određenim slučajevima traže i dokazi o kvalifikacijama, nekažnjavanju ili primjerenom smještaju.

HZZ daje mišljenje o ispunjavanju uvjeta zapošljavanja, a o izdavanju dozvole odlučuje nadležna policijska uprava ili postaja MUP-a. Zakon o strancima predviđa mogućnost izdavanja dozvole na razdoblje do tri godine, ovisno o okolnostima pojedinog slučaja i trajanju ugovora. Ako se radnik još nalazi u inozemstvu, postupak se može pokrenuti prije njegova dolaska, a nakon odobrenja mora, ako podliježe viznom režimu, ishoditi i vizu za ulazak u Hrvatsku.

Sam dolazak u Hrvatsku na temelju turističkog ili drugog kratkotrajnog boravka ne daje pravo na rad, pa poslodavac ne smije radnika pustiti na gradilište dok za to nema odgovarajuću zakonsku osnovu. Zahtjev se u propisanim slučajevima može podnijeti i dok radnik zakonito boravi u Hrvatskoj, ali njegov postojeći boravišni status ne znači automatski da smije početi raditi. Iako su pojedini rokovi postupanja tijela propisani zakonom, ukupno trajanje zapošljavanja ovisi i o potpunosti dokumentacije, provjerama, viznom postupku te dostupnosti termina u nadležnim tijelima.

radnici na gradilištu | foto: Magnific

Dolazak i produljenje dozvole

Nakon odobrenja dozvole radnik koji dolazi iz inozemstva mora zakonito ući u Hrvatsku, a ako mu je potrebna dugotrajna viza, prethodno je ishoditi putem nadležnog diplomatsko-konzularnog predstavništva. Po dolasku mora se javiti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji radi reguliranja propisanih formalnosti, uključujući davanje biometrijskih podataka i prijavu boravišta, za koju Zakon o strancima predviđa posebne rokove.

Ako radnik već zakonito boravi u Hrvatskoj, poslodavac može pokrenuti postupak izdavanja dozvole bez njegova prethodnog izlaska iz zemlje, pod uvjetima propisanima istim zakonom. Posebno je važno da se radnik koji ima dozvolu za jednog poslodavca ne može automatski zaposliti kod drugoga, nego se moraju poštovati posebna pravila o promjeni poslodavca.

Za produljenje postojeće dozvole kod istog poslodavca i za isto zanimanje zahtjev se podnosi nadležnoj policijskoj upravi ili postaji, najkasnije 30 dana prije isteka dozvole. Kako navodi MUP, nadležna policijska uprava ili postaja o takvom zahtjevu mora odlučiti prije isteka postojeće dozvole. Ako se mijenja poslodavac ili zanimanje, postupak može zahtijevati novo mišljenje HZZ-a ili novu dozvolu, ovisno o zakonskim uvjetima.

Obveze prema radniku

Izdavanjem dozvole za boravak i rad ne prestaju obveze poslodavca prema stranom radniku, nego započinju one koje proizlaze iz radnog odnosa. Prema Zakonu o radu, strani radnik ima pravo na ugovorenu plaću, propisano radno vrijeme, dnevni i tjedni odmor, godišnji odmor te ostala prava koja pripadaju radnicima u Hrvatskoj. Poslodavac ga mora prijaviti na obvezna mirovinska i zdravstvena osiguranja te obračunavati i uplaćivati pripadajuće doprinose.

Zakon o zaštiti na radu dodatno obvezuje građevinske tvrtke na osiguravanje sigurnih uvjeta rada, odgovarajuće zaštitne opreme i osposobljavanja za siguran rad. To je osobito važno na gradilištima, gdje radnik mora razumjeti upute o opasnostima, korištenju strojeva i postupanju u izvanrednim situacijama.

Poslodavac mora voditi i propisane evidencije o radnicima i radnom vremenu te poštovati obveze obavještavanja nadležnih tijela o promjenama važnima za boravak i rad. Prema uputama MUP-a, prestanak ugovora o radu ili drugih uvjeta na temelju kojih je izdana dozvola potrebno je prijaviti nadležnoj policijskoj upravi ili postaji u roku od pet radnih dana.

Radnici na gradilištu | Foto: Canva

Smještaj stranih radnika

Poslodavac nije u svakom slučaju dužan osigurati smještaj stranom radniku, ali ako ga osigurava ili posreduje u njegovu pronalasku, mora poštovati posebne zakonske uvjete. Zakon o strancima i Pravilnik o boravku državljana trećih zemalja propisuju standarde primjerenog smještaja koji radniku mora omogućiti dostojanstvene uvjete života.

Prema pravilima uvedenima 2026. godine, propisana je pak minimalna površina od 14 četvornih metara za prvog radnika te dodatnih šest četvornih metara za svakog sljedećeg, uz posebna ograničenja broja smještenih osoba i prijelazne odredbe. Također, najamnina ne smije biti nerazmjerna kvaliteti smještaja i plaći radnika, a propisana je i gornja granica od 30 posto njegove neto plaće. Poslodavac pritom ne smije automatski obustavljati najamninu od plaće, nego se plaćanje mora urediti u skladu s propisima.

Smještaj mora imati odgovarajuće sanitarne i higijenske uvjete, pristup vodi i električnoj energiji te potrebnu opremu. Kako je uređeno Zakonom o strancima, poslodavac koji osigurava smještaj ili posreduje u njegovu osiguravanju mora poštovati i obveze prijavljivanja promjena relevantnih za primjerenost smještaja.

Učenje hrvatskog jezika

Poznavanje hrvatskog jezika postaje sve važnije i u zakonskom okviru zapošljavanja stranih radnika, osobito zbog njihove sigurnosti na radu i lakšeg uključivanja u svakodnevni život. Izmjenama Zakona o strancima iz 2026. godine uvedena je obveza polaganja ispita osnovnog poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma na razini A1.1 za određene kategorije državljana trećih zemalja koji u Hrvatskoj borave najmanje godinu dana na temelju dozvole za boravak i rad.

Međutim, prema prijelaznim odredbama zakona, ta se obveza počinje primjenjivati 4. lipnja 2027. godine, pa u listopadu 2026. još nije uvjet za produljenje dozvole. Prema istom zakonu, trošak polaganja ispita snosi poslodavac, dok se dokaz o položenom ispitu čuva u evidenciji o radniku. Od obveze su izuzete određene skupine radnika, među kojima su osobe koje su završile obrazovanje u Hrvatskoj, govornici južnoslavenskih jezika i sezonski radnici.

Iako zakon propisuje obvezu polaganja ispita, ne nameće svakom poslodavcu opću obvezu organiziranja i plaćanja cjelokupnog tečaja hrvatskog jezika. Ipak, za građevinske tvrtke organiziranje osnovne jezične poduke može biti korisno, posebno radi razumijevanja sigurnosnih uputa i komunikacije na gradilištu.

Koliko to sve košta?

Ukupni trošak zapošljavanja radnika iz treće zemlje ovisi o načinu pronalaska kandidata, njegovu državljanstvu, potrebnoj dokumentaciji, prijevozu i dogovorenim uvjetima rada. Uz napomenu kako Zakon o strancima propisuje da poslodavac koji plati upravnu pristojbu za odobrenje dozvole ne smije naknadno zahtijevati njezin povrat od radnika.

Prema službenom cjeniku MUP-a, upravna pristojba za izdavanje dozvole za boravak i rad iznosi 74,32 eura, izrada biometrijske dozvole u redovnom postupku 31,85 eura, a dodatna pristojba za njezino izdavanje 9,29 eura. To znači da navedene pristojbe ukupno iznose 115,46 eura po radniku, odnosno više ako se traži ubrzana izrada biometrijske iskaznice.

Uz administrativne pristojbe mogu nastati troškovi prijevoda i ovjere dokumenata, vize, avionske karte, agencijskih usluga te smještaja, ako ih poslodavac preuzima. Njihova visina nije jedinstveno propisana i ovisi o konkretnoj državi, posredniku i ugovorenim uslugama. Dodatno poslodavac svakako mora računati i na redovne troškove zaposlenja, uključujući bruto plaću, doprinose, zaštitu na radu i ostala prava iz radnog odnosa.

Ovdje treba reći i da će od lipnja 2027. za radnike na koje se primjenjuje nova jezična obveza dodatni trošak bit i polaganje ispita hrvatskog jezika. 

Plaćanje u eurima | Foto: Canva

Kazne i odgovornost

Građevinske tvrtke trebaju voditi računa i o tome da zapošljavanje stranog radnika bez odgovarajuće dozvole ili protivno uvjetima iz dozvole može dovesti do prekršajnih sankcija. Zakon o strancima propisuje odgovornost poslodavaca koji nezakonito zapošljavaju državljane trećih zemalja, dok Zakon o suzbijanju neprijavljenoga rada uređuje dodatne posljedice neprijavljenog zapošljavanja.

Nadzor mogu provoditi nadležna tijela, uključujući Državni inspektorat, a posljedice mogu obuhvatiti novčane kazne i ograničenja pri budućem zapošljavanju stranih radnika. Važno je i da dozvola za boravak i rad ne omogućuje automatski obavljanje bilo kojeg posla kod bilo kojeg poslodavca, nego je njezino korištenje vezano uz zakonom propisane uvjete.

Zato je prije promjene radnog mjesta, zanimanja ili tvrtke potrebno provjeriti treba li pokrenuti novi postupak ili prijaviti promjenu. Poslodavcima se preporučuje da uredno čuvaju ugovore, potvrde, evidencije radnog vremena i dokumentaciju povezanu s dozvolama jer upravo ti dokumenti mogu biti ključni tijekom inspekcijskog nadzora.