Povratak naftarica: Kako ugraditi ili ponovno aktivirati zaboravljene peći koje su bile hit u Jugoslaviji

Smeđa metalna peć u kutu dnevnog boravka, kanistri s loživim uljem u podrumu i karakterističan miris goriva prizori su kojih se dobro sjećaju generacije odrasle u drugoj polovici prošlog stoljeća na području bivše Jugoslavije. Naftarice su tada predstavljale svojevrsnu revoluciju u grijanju domova, a mnogi su ih se riješili tek s uvođenjem centralnog grijanja i širenjem plinske mreže.

No, u vrijeme energetskih kriza, geopolitičkih previranja i neizvjesnosti oko cijena energenata, ponovno se razmišlja o ovim gotovo zaboravljenim grijaćim tijelima. Njihov najveći adut danas mogao bi biti upravo ono što ih čini tehnološki zastarjelima – jednostavnost i mogućnost rada neovisno o elektroenergetskoj i plinskoj mreži u kombinaciji s jednostavnijom dobavom i skladištenjem pogonskog goriva.

Zanimljivo je da se nove naftarice još uvijek proizvode, a hrvatski propisi ne zabranjuju ni korištenje starih uređaja koji možda desetljećima skupljaju prašinu u nečijem podrumu. Uz odgovarajući dimnjak i sigurno skladištenje goriva, naftarica bi u suvremenom domu mogla imati posve novu ulogu – onu rezervnog izvora topline.

Grijanje iz Jugoslavije

U drugoj polovici 20. stoljeća naftarice su bile čest prizor u obiteljskim kućama i stanovima koji nisu imali centralno grijanje. Dolazile su u različitim dimenzijama, uglavnom s metalnim kućištem i emajliranim površinama, a posebno su prepoznatljive bile izvedbe u smeđoj boji. Za razliku od kaljevih peći, kupovale su se kao gotov proizvod koji je trebalo priključiti na odgovarajući dimnjak.

Proizvodile su se i u domaćim tvornicama, a jedan takav primjerak danas se nalazi u zbirci Muzeja Žeravica u Srbiji, gdje se čuva naftarica proizvedena 1979. godine u tvornici Preporod u Požarevcu. Prelazak s krutog na tekuće gorivo tada je predstavljao rasterećenje od svakodnevnih poslova poput cijepanja i unošenja drva te iznošenja pepela. Umjesto drvarnica, važan dio kućanskog inventara postali su kanistri za loživo ulje.

Tajna jednostavne tehnologije

Naftarice, unatoč svom popularnom nazivu, kao pogonsko gorivo ne koriste sirovu naftu, već odgovarajuću vrstu loživog ulja. Klasične izvedbe sastoje se od spremnika goriva, regulatora protoka, plamenika, metalnog kućišta i priključka na dimnjak. Kod modela s gravitacijskim dovodom gorivo do plamenika dolazi bez potrebe za električnom pumpom.

U plameniku se loživo ulje zagrijava i isparava, a izgaranjem njegovih para oslobađa se toplinska energija. Intenzitet grijanja regulira se količinom goriva koje dolazi do plamenika, što se kod tradicionalnih modela obavlja mehaničkim regulatorom. Zagrijano metalno kućište predaje toplinu prostoriji zračenjem i strujanjem zraka, dok se dimni plinovi odvode kroz dimnjak.

grijanje na natftaricu | foto: ilustracija AI / Chat GPT

Kada nestane struje

Upravo je neovisnost o električnoj energiji jedan od najzanimljivijih aspekata tradicionalne naftarice u suvremenim okolnostima. Naime, nestanak struje danas može značiti i prestanak rada sustava grijanja koji kao osnovni energent uopće ne koriste električnu energiju. To je slučaj s brojnim plinskim kotlovima, pećima na pelete i sustavima centralnog grijanja na drva koji ovise o elektroničkoj regulaciji ili cirkulacijskim pumpama.

Kod klasične naftarice s gravitacijskim dovodom goriva, prirodnim dovodom zraka i ručnim paljenjem takve ovisnosti nema. U slučaju prekida opskrbe električnom energijom ona može nastaviti grijati prostoriju, pod uvjetom da je ispravna, ima odgovarajući dimnjak i dovoljno goriva. Sličnu energetsku neovisnost pružaju i tradicionalne peći na drva, no naftarica ima prednost kontinuiranog dovoda goriva iz spremnika.

Zakon ih dopušta

Unatoč europskoj politici postupnog napuštanja fosilnih goriva, grijanje na naftarice u Hrvatskoj nije općenito zabranjeno. Štoviše, hrvatski propisi izričito reguliraju držanje i korištenje loživog ulja namijenjenog zagrijavanju prostora za boravak ljudi. To znači da naftarice nisu uređaji čije je korištenje samo po sebi zakonski neprihvatljivo.

Zanimljivo je i da Uredba Europske komisije o zahtjevima za ekološki dizajn grijalica za lokalno grijanje prostora, koja se primjenjuje od 1. srpnja 2025. godine, izričito obuhvaća uređaje na tekuće gorivo. Njome se za nove uređaje propisuju zahtjevi energetske učinkovitosti i ograničenja emisija dušikovih oksida. Također, ukidanje poticaja za ugradnju samostalnih kotlova na fosilna goriva ne treba poistovjećivati sa zabranom korištenja sobnih peći na loživo ulje.

Aktiviranje stare naftarice

Mnogi građani možda još uvijek u podrumima, garažama ili vikendicama imaju naftarice koje godinama nisu koristili. Sama starost uređaja nije zakonska prepreka njegovu ponovnom korištenju, no prije stavljanja u funkciju potrebno je utvrditi njegovu tehničku ispravnost. Posebnu pozornost treba posvetiti stanju spremnika, regulatora protoka goriva, plamenika i dimovodnih cijevi.

Jedan od ključnih preduvjeta za ponovno korištenje naftarice jest odgovarajući i ispravan dimnjak, koji je potrebno pregledati prije priključivanja uređaja nakon duljeg razdoblja nekorištenja. Također, treba provjeriti postoji li u prostoriji dovoljan dovod zraka za izgaranje, posebno ako je u međuvremenu ugrađena nova, bolje brtveća stolarija. Trošak stručnog pregleda i eventualnog servisiranja stare peći mogao bi biti relativno malo ulaganje u osiguravanje rezervnog izvora topline, ovisno o stanju uređaja i dostupnosti rezervnih dijelova.

Proizvode se i danas

Iako bi mnogi naftaricu danas potražili isključivo među rabljenim uređajima, tehnologija na kojoj se temelji njezin rad i dalje je prisutna na europskom tržištu. Primjer je njemački proizvođač Wamsler, u čijoj se ponudi nalazi nekoliko modela sobnih peći na loživo ulje. Zanimljivo je da pojedine izvedbe izgledom uvelike podsjećaju na naftarice kakve su se koristile prije nekoliko desetljeća.

Model Wamsler OS 4/5 Vario, primjerice, ima maksimalnu nazivnu toplinsku snagu od pet kilovata, spremnik goriva zapremnine 8,3 litre i težak je 31 kilogram. Peć ima emajlirano kućište i ostakljeni otvor kroz koji je vidljiv plamen, a za rad joj nije potreban priključak na električnu energiju. Proizvođač u ponudi ima i snažnije modele, čija toplinska snaga doseže sedam kilovata.

grijanje na natftaricu | foto: ilustracija AI / Chat GPT

Ugradnja u suvremeni dom

Za postavljanje klasične naftarice nije potrebno izvoditi cjevovode centralnog grijanja, ugrađivati radijatore ili dovoditi plinski priključak. Međutim, potreban je odgovarajući dimnjak, kao i prostor za smještaj uređaja i sigurno držanje goriva. Sama peć mora biti postavljena na stabilnu podlogu, uz poštivanje propisanih udaljenosti od zapaljivih materijala i uputa proizvođača.

Poseban izazov kod ugradnje u suvremene energetski učinkovite kuće može predstavljati dovod zraka za izgaranje. Naime, današnja stolarija i kvalitetne ovojnice zgrada znatno su nepropusnije od onih kakve su bile u vrijeme najveće popularnosti naftarica. Zbog toga postavljanje ovakvog grijaćeg tijela zahtijeva stručnu procjenu uvjeta u prostoru, uključujući utjecaj ventilacijskih sustava i kuhinjskih napa na funkcioniranje dimnjaka.

Zalihe za krizna vremena

Jedna od velikih prednosti grijanja na naftarice jest mogućnost stvaranja zaliha energenta, a hrvatski propisi precizno definiraju koliko se loživog ulja smije držati u kućanstvima. Prema članku 235. Pravilnika o zapaljivim tekućinama, u prostorijama stana u kojima se koriste peći na loživo ulje dopušteno je držati do 50 litara goriva u posudama. One moraju biti tehnički odgovarajuće i ne smiju biti izložene izravnom djelovanju topline.

Znatno veće količine dopušteno je držati u odgovarajućim podrumskim i prizemnim prostorijama koje nisu namijenjene stanovanju ili boravku ljudi, i to do 2.000 litara po jednom stubištu. Jednaka količina može se držati i izvan građevine, primjerice u odgovarajućim dvorišnim objektima ili pod nadstrešnicama. Pritom moraju biti zadovoljeni dodatni uvjeti koji se odnose na zaštitu od požara, ventilaciju, nepropusnost podloge i prihvat goriva u slučaju njegova razlijevanja.

Goriva još ima

Iako se o naftaricama danas rijetko govori, energent koji koriste nije nestao s hrvatskog tržišta. INA i dalje prodaje i distribuira ekstra lako loživo ulje građanima, a mogućnost naručivanja goriva uz dostavu na kućnu adresu nudi i Petrol. Riječ je o energentu koji se još uvijek koristi i za centralno grijanje obiteljskih kuća.

Prema informativnom cjeniku INA-e s primjenom od 13. listopada 2026. godine, cijena litre ekstra lakog loživog ulja pri dopremi kućanstvima iznosi 1,62 eura. To znači da 100 litara goriva stoji 162 eura, 500 litara 810 eura, a tisuću litara 1.620 eura. Cijena je podložna promjenama, pa mogućnost kupnje energenta unaprijed vlasnicima naftarica pruža određenu neovisnost o naknadnim poskupljenjima, barem dok raspolažu zalihama.

grijanje na natftaricu | foto: ilustracija AI / Chat GPT

Kupnja i troškovi grijanja

Nove klasične naftarice mogu se pronaći u specijaliziranim europskim trgovinama, pa tako njemački internetski trgovac Mecci model Wamsler OS 4/5 Vario nudi za 535 eura, bez troškova dostave. Rabljene uređaje moguće je potražiti na domaćim oglasnicima poput Njuškala, no treba razlikovati klasične sobne naftarice od znatno snažnijih kotlova na loživo ulje namijenjenih centralnom grijanju. Prema tehničkoj dokumentaciji spomenutog Wamslerova modela, potrošnja goriva kreće se od 0,22 do 0,69 litara po satu rada.

Uz pretpostavljenu prosječnu potrošnju od 0,35 litara po satu i deset sati grijanja dnevno, za četiri mjeseca, odnosno 120 dana, bilo bi potrebno 420 litara loživog ulja. Prema navedenoj cijeni goriva, takva sezona grijanja stajala bi oko 680 eura, odnosno približno 170 eura mjesečno. Stvarna potrošnja ovisit će o toplinskoj izolaciji objekta, veličini prostorije, vanjskim temperaturama, željenoj temperaturi i vremenu rada uređaja.

Nije bez rizika

Ideja o naftarici kao pouzdanom rezervnom izvoru topline ne znači da je riječ o uređaju bez sigurnosnih rizika. Neispravan regulator goriva, oštećen spremnik, začepljen dimnjak ili nedovoljan dovod zraka mogu izazvati požar ili trovanje ugljikovim monoksidom. Posebno treba biti oprezan pri kupnji starih uređaja koji su desetljećima bili izvan funkcije.

Uz redovito održavanje uređaja i dimnjaka, preporučljiva je i ugradnja detektora ugljikova monoksida s neovisnim baterijskim napajanjem. Treba uzeti u obzir i činjenicu da loživo ulje pripada fosilnim gorivima, što ga s aspekta zaštite okoliša i dugoročne energetske politike stavlja u nepovoljniji položaj. Osim toga, za razliku od ogrjevnog drva koje je moguće nabaviti lokalno, loživo ulje ovisi o funkcioniranju znatno složenijeg opskrbnog lanca.

grijanje na natftaricu | foto: ilustracija AI / Chat GPT

Zaboravljeni rezervni plan

Možda najveća vrijednost naftarice u 21. stoljeću nije u tome da zamijeni suvremene sustave grijanja, već da ih nadopuni. Posebno bi mogla biti zanimljiva vlasnicima vikendica, kuća na osamljenim lokacijama i nekretnina koje već imaju odgovarajući dimnjak. U slučaju višednevnog nestanka električne energije mogućnost zagrijavanja barem jedne prostorije u domu može biti izuzetno važna.

Dok se pri projektiranju novih kuća velika pozornost posvećuje energetskoj učinkovitosti, pitanje energetske otpornosti kućanstava moglo bi otvoriti prostor za ponovno razmatranje nekih starih tehnologija. Energetska učinkovitost i energetska neovisnost, naime, nisu isto. I dok su naši roditelji i bake naftarice mijenjali za centralno grijanje kako bi si olakšali svakodnevicu, njihove bi unuke za istu tehnologiju mogao zainteresirati sasvim drugi razlog – mogućnost grijanja doma kada suvremena tehnologija zakaže.