Velika promjena za obnovu nakon potresa: Zagreb ostaje bez posebnog modela financiranja

Vlada je usvojila prijedlog izmjena Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom koji je predstavio potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić. Izmjene se odnose na poseban model financiranja uveden nakon razornih potresa 2020. godine, kojim je jedinicama lokalne i područne samouprave omogućeno raspolaganje dodatnim sredstvima za obnovu.

Kako se obnova velikog broja zgrada javnog sektora privodi kraju, a prihodi lokalnih i regionalnih jedinica rastu, u Vladi smatraju da na dijelu potresom pogođenih područja više nema potrebe za primjenom ove izvanredne mjere. Stupanje zakonskih izmjena na snagu predviđeno je za 1. siječnja 2027. godine.

Milijuni eura za obnovu

Važećim Zakonom o obnovi Gradu Zagrebu i četirima županijama pogođenima potresom omogućeno je da udio od šest posto prihoda od poreza na dohodak, inače namijenjen financiranju decentraliziranih funkcija, koriste za saniranje štete i obnovu zgrada na svom području. Istovremeno je država u potpunosti preuzela financiranje njihovih decentraliziranih funkcija u području osnovnog i srednjeg školstva, zdravstva, vatrogastva i socijalne skrbi.

Prema podacima iz prijedloga zakona, u razdoblju od 2021. do 2025. godine na ovaj je način jedinicama na raspolaganju ostalo 275,6 milijuna eura, dok je država za financiranje njihovih decentraliziranih funkcija izdvojila 407,4 milijuna eura. Najviše sredstava na raspolaganju je imao Grad Zagreb, nešto više od 201,8 milijuna eura. Slijede Zagrebačka županija s 33,9 milijuna eura, Krapinsko-zagorska s 15,5 milijuna eura te Karlovačka i Sisačko-moslavačka županija s nešto više od 12 milijuna eura svaka.

Procjenjuje se da će tijekom 2026. godine za obnovu na ovaj način biti ustupljeno još 68,6 milijuna eura, čime će ukupan iznos dosegnuti oko 344 milijuna eura. Istovremeno će iz državnog proračuna za financiranje decentraliziranih funkcija ovih jedinica u 2026. godini biti izdvojeno 83,5 milijuna eura.

Rekonstrukcija Zagrebačke katedrale | Foto: Bauštela.hr

Za tri županije nema promjena

Izmjenama članka 12. Zakona o obnovi predviđeno je da se od početka 2027. godine Grad Zagreb i Krapinsko-zagorska županija vrate na redoviti model financiranja decentraliziranih funkcija, kakav je bio na snazi prije potresa. No, to neće biti slučaj sa Sisačko-moslavačkom, Zagrebačkom i Karlovačkom županijom, na čijem je području nakon petrinjskog potresa proglašena katastrofa.

– Predlažemo da se od 1. siječnja sljedeće godine za Grad Zagreb i Krapinsko-zagorsku županiju ponovno primjenjuje redoviti model financiranja decentraliziranih funkcija. Za preostala područja na kojima je proglašena katastrofa ova bi se iznimka zadržala još neko vrijeme jer je potres na tom području nastupio devet mjeseci nakon zagrebačkog, rekao je Bačić.

U obrazloženju zakonskih izmjena kao razlozi za ukidanje posebnog modela financiranja navode se dosad iskorištena sredstva iz nacionalnih i europskih izvora, značajan rast prihoda jedinica lokalne i područne samouprave u razdoblju od 2021. do 2025. godine, ali i projekcije daljnjeg rasta prihoda od poreza na dohodak.

Obnova javnih zgrada privodi se kraju

Do kraja 2026. godine očekuje se završetak obnove većine zgrada javnog sektora čija je obnova financirana sredstvima Fonda solidarnosti Europske unije. Iz ovog je fonda za obnovu nakon potresa povučeno i u cijelosti iskorišteno nešto više od milijardu eura. Ukupno je ugovoreno 1.309 projekata vrijednih 3,81 milijardu eura, a razlika je financirana sredstvima Nacionalnog plana oporavka i otpornosti te državnog proračuna.

Prema podacima iz obrazloženja zakonskog prijedloga, završeno je 1.241 projekt. Na cjelovitu obnovu zgrada javnog sektora odnosi se 209 projekata ukupne vrijednosti 2,52 milijarde eura. Od toga je, prema podacima navedenima u dokumentu, završeno 160 projekata, na 45 su u tijeku radovi, dok su četiri u različitim fazama pripreme.

Radovi na pročeljima u Bogovićevoj; David Mandić | baustela.hr

U obnovu uloženo 5,3 milijarde eura

Unatoč najavljenim promjenama u modelu financiranja, Bačić je naglasio da će Vlada nastaviti s provedbom plana obnove. Prema posljednjim podacima koje je iznio ministar, u obnovu je dosad uloženo 5,3 milijarde eura. Od toga se 3,2 milijarde eura odnose na područje pogođeno zagrebačkim, a 2,1 milijarda eura na područje pogođeno petrinjskim potresom.

Za provedbu predloženih zakonskih izmjena neće biti potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu. S obzirom na to da bi se redoviti model financiranja u Gradu Zagrebu i Krapinsko-zagorskoj županiji trebao ponovno primjenjivati od 1. siječnja 2027. godine, predloženo je donošenje zakona u Hrvatskom saboru po hitnom postupku.