Državni prostorni planovi: Novi propis donosi preslagivanja, od autocesta i podatkovnih centara do otpada

Hrvatska priprema novu uredbu koja će odrediti pravila prostornog planiranja i nadležnosti za izdavanje dozvola za velike građevinske i infrastrukturne projekte. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine uputilo je u javno savjetovanje Nacrt prijedloga Uredbe o određivanju građevina, površina i zahvata u prostoru državnog i područnog (regionalnog) značaja, koja se donosi na temelju članka 79. stavka 2. novog Zakona o prostornom uređenju (NN 155/25).

Savjetovanje traje od 24. rujna do 25. listopada 2026., a predloženi propis trebao bi zamijeniti postojeću uredbu iz 2014. godine s naknadnim izmjenama i dopunama. Osim kategorizacije građevina, nacrt detaljnije uređuje koje se investicije planiraju državnim prostornim planovima, a koje županijskim, te razgraničava nadležnosti Ministarstva i regionalnih upravnih tijela.

Prema obrazloženju Ministarstva, cilj je pojednostaviti i ubrzati izradu Državnog plana prostornog razvoja, smanjiti troškove njegova donošenja i povećati pravnu sigurnost korisnika prostora.

Preslagivanje prostornih planova

Jedna od ključnih odredbi nacrta odnosi se na razgraničenje projekata koji će se planirati Državnim planom prostornog razvoja za cijelu Hrvatsku i onih za koje se mogu donositi državni planovi za područja pojedinih županija. Nacionalnim planom predviđeno je planiranje autocesta, određenih brzih državnih cesta, međunarodnih i regionalnih željezničkih pruga, međunarodnih zračnih luka te najvažnije energetske i pomorske infrastrukture.

Nacrt istodobno omogućuje donošenje državnih prostornih planova za područje pojedine županije ili Grada Zagreba te provedbenih planova za jednu ili više građevina odnosno prostornih cjelina državnog značaja. Za koordinatora izrade ili stručnog izrađivača takvih planova može se odrediti županijski zavod za prostorno uređenje. Ministarstvo očekuje da će takav pristup pojednostaviti izradu državnih prostornih planova i smanjiti troškove planiranja.

mjerenje | foto: Freepik

Vodik i baterije

Nacrt određuje i kategorije energetskih postrojenja, uključujući proizvodnju vodika i samostalna postrojenja za skladištenje električne energije. Postrojenja za proizvodnju vodika snage 10 MW i više navedena su među građevinama državnog značaja, dok su postrojenja snage do 10 MW svrstana u regionalnu kategoriju.

Samostalna baterijska skladišta priključena na dalekovode od 220 kV naviše pripadaju državnoj kategoriji, dok su ona s priključkom na dalekovode od 35 kV do 220 kV navedena među regionalnim građevinama. Budući da se granične vrijednosti od točno 10 MW za vodik i 220 kV za baterijska skladišta pojavljuju u obje kategorije, nacrt na tim granicama ostavlja nejasnoću koju bi trebalo razriješiti prije donošenja uredbe.

Za ostale elektrane, uključujući termoelektrane i geotermalne elektrane, te kogeneracijska i druga energetska postrojenja predviđen je prag državnog značaja od 20 MW, dok se državnim planom za cijelu Hrvatsku planiraju postrojenja iz te skupine snage 100 MW i više.

Solarne elektrane

Za investitore u obnovljive izvore energije posebno je važna razlika između državnog značaja građevine i nadležnosti za izdavanje dozvola. Nacrt sunčane elektrane i vjetroelektrane izvan građevinskih područja, s pripadajućim građevinama i priključcima na mrežu, svrstava među građevine državnog značaja.

Istodobno, članak 9. predviđa iznimku od nadležnosti Ministarstva za sunčane elektrane, vjetroelektrane i postrojenja za pohranu električne energije do 20 MW instalirane snage, s pripadajućom infrastrukturom. Sunčane elektrane i vjetroelektrane unutar građevinskih područja navedene su među građevinama regionalnog značaja.

Iznimka od nadležnosti Ministarstva ne znači da se takvi projekti mogu realizirati bez propisanih dozvola, nego da se za njih primjenjuje odgovarajuća nadležnost drugih upravnih tijela.

solarni paneli | izvor: Unsplash

Rekonstrukcija državnih cesta

Iako su državne ceste svrstane među građevine državnog značaja, nacrt predviđa iznimku za njihovu rekonstrukciju ako se pritom ne mijenja postojeća trasa. U takvim slučajevima Ministarstvo neće biti nadležno za izdavanje akata za provedbu zahvata u prostoru, što je važno za investitore i izvođače koji rade na obnovi postojeće cestovne infrastrukture.

Iznimka se odnosi i na dalekovode prijenosne mreže do 220 kV, zajedno s pripadajućim trafostanicama, rasklopnim postrojenjima i skladištenjem električne energije za potrebe operatora sustava. Tako se određeni projekti državnog značaja izuzimaju iz nadležnosti Ministarstva, ali ne i iz obveze ishođenja propisanih akata. Sama promjena nadležnosti pritom ne jamči kraće rokove izdavanja dozvola.

Otpad i spalionice

Nacrt među građevine državnog značaja svrstava regionalne i županijske centre za gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog otpada te građevine za obradu, skladištenje i odlaganje radioaktivnog otpada.

U državnu kategoriju ulaze i postrojenja za spaljivanje, suspaljivanje i energetsku oporabu otpada kapaciteta većeg od 100 tona dnevno te spalionice opasnog otpada. Na regionalnoj razini među posebnim građevinama navedene su kazete za zbrinjavanje azbesta.

Za investitore u sektoru gospodarenja otpadom kategorizacija je važna jer određuje razinu prostornog planiranja i nadležnost za izdavanje potrebnih akata. Pritom se ne radi o prvom uvrštavanju centara za gospodarenje otpadom i spalionica u sustav građevina državnog značaja, budući da su takve građevine bile obuhvaćene i dosadašnjom uredbom.

zbrinjavanje otpada | Vlada RH

Velike državne investicije

Posebna pravila predviđena su za projekte na zemljištu u vlasništvu ili pretežnom vlasništvu Republike Hrvatske koji se realiziraju putem javnog natječaja nadležnog tijela za upravljanje državnom imovinom. Ministarstvo će biti nadležno za izdavanje akata ako projekt obuhvaća najmanje deset hektara zemljišta, a u korist investitora osniva se pravo građenja ili služnosti na najmanje 30 godina.

Nadležnost Ministarstva predviđena je i za projekte na zemljištu prodanom na javnom natječaju ako se kupac ugovorom obvezao realizirati projekt u određenom roku, uz mogućnost raskida ugovora. Osim toga, Ministarstvo će izdavati akte za građevine i zahvate u sklopu strateških investicijskih projekata Republike Hrvatske, uključujući određene izmjene i dopune prethodno izdanih dozvola. Nacrt time precizira državnu nadležnost za pojedine velike investicije povezane s raspolaganjem državnim nekretninama i strateškim projektima.

Bolnice i podatkovni centri

Državna nadležnost obuhvatit će i niz javnih građevina, među kojima su građevine zdravstvenih ustanova i sveučilišta kojima je osnivač Republika Hrvatska. Ministarstvo će izdavati akte i za građevine javne namjene pravnih osoba kojima je osnivač država, uključujući određene izmjene i dopune dozvola koje su prethodno izdala druga upravna tijela.

Nacrt obuhvaća i građevine te sustave za pohranu i obradu podataka državnih registara, podatkovne centre u vlasništvu ili pod upravljanjem države te trezorske objekte Hrvatske narodne banke. U nadležnosti Ministarstva bit će i građevine sigurnosno-obavještajnog sustava te nacionalne kritične infrastrukture. Posebno su obuhvaćeni i određeni projekti obnove, rekonstrukcije ili gradnje državnih nekretnina namijenjenih smještaju tijela državne uprave i drugih proračunskih korisnika.

Novi KBC Osijek | foto: OBŽ

Iznimka za lokacijske dozvole

Jedna od praktično važnih odredbi za građevinski sektor nalazi se u članku 15., koji uređuje gradnju i rekonstrukciju određenih građevina unutar složenih zahvata u prostoru ili građevnih čestica složenih građevina. Prema nacrtu, za građevinu obuhvaćenu uredbom koja nije u funkciji tehnološkog procesa složene građevine neće biti potrebno ishoditi novu lokacijsku dozvolu niti izmjenu ili dopunu postojeće ako su ispunjeni propisani uvjeti.

Zahvat pritom ne smije utjecati na usklađenost s prostornim planom i stanjem okoliša niti mijenjati lokacijske uvjete prema kojima je složena građevina izgrađena ili za koje je već izdana lokacijska dozvola. Ispunjenje tih uvjeta svojom izjavom potvrđuju ovlašteni projektanti. Odredba ne ukida obvezu ishođenja građevinske dozvole kada je ona potrebna prema propisima o gradnji.

Što ostaje županijama?

Nacrt među građevine regionalnog značaja svrstava županijske i lokalne ceste, lokalne željezničke pruge, helidrome te određene pomorske luke i vodnogospodarske građevine. U regionalnu kategoriju ulaze i sunčane elektrane i vjetroelektrane unutar građevinskih područja, određena manja energetska postrojenja te građevine sustava za distribuciju plina.

Građevine, površine i zahvati regionalnog značaja planirat će se prostornim planovima županija odnosno Prostornim planom Grada Zagreba, uz iznimke propisane uredbom. Nadležna tijela županija i Grada Zagreba izdavat će akte za provedbu zahvata regionalnog značaja te za građevine kojima su osnivači odnosno vlasnici županije ili Grad Zagreb na svojem području. Za investitore je stoga važno razlikovati status građevine, razinu prostornog planiranja i tijelo nadležno za izdavanje potrebnih akata.

Što slijedi

Javno savjetovanje o nacrtu traje do 25. listopada 2026., a konačan tekst uredbe može se promijeniti nakon razmatranja pristiglih primjedbi. Ministarstvo u obrazloženju ističe da bi novi propis trebao pojednostaviti i ubrzati izradu Državnog plana prostornog razvoja te smanjiti troškove njegova donošenja.

Predviđeno je da uredba stupi na snagu prvoga dana nakon objave u Narodnim novinama, kada će prestati važiti dosadašnji propis iz 2014. godine sa svim naknadnim izmjenama. Za građevinski sektor najvažnije će biti pratiti konačno razgraničenje nadležnosti, osobito kod energetskih projekata, rekonstrukcije prometne infrastrukture i investicija na državnom zemljištu. Do donošenja uredbe navedene odredbe predstavljaju prijedlog novih pravila, a ne propis koji je već stupio na snagu.