MUP sprema jačanje granice: Na 19 lokacija od Savudrije do Palagruže ulaže se gotovo 8 milijuna eura

Ministarstvo unutarnjih poslova (MUP) priprema veliki natječaj za održavanje VTMIS-PNDGM sustava za nadzor plave granice. Posao je vrijedan čak 7.680.000 eura, a trenutno se nalazi u javnom savjetovanju nakon čega slijedi otvaranje javnog poziva za izvođače.

Riječ je, pojednostavljeno, o velikom elektroničkom sustavu kojim policija s kopna i otoka prati što se događa na moru i uz hrvatsku pomorsku granicu. VTMIS-PNDGM povezuje radare, dnevno-noćne i termovizijske kamere velikog dometa, komunikacijsku opremu i računala u jedinstvenu mrežu iz koje operateri mogu nadzirati pomorski promet i državnu granicu.

Plava granica pritom je naziv za državnu granicu na moru, odnosno morski dio vanjske granice koji policija nadzire, za razliku od takozvane zelene granice na kopnu. Ključni senzori raspoređeni su na 19 lokacija duž Jadrana, od Savudrije na sjeveru do Molunata na krajnjem jugu, ali je čitava infrastruktura znatno šira jer uključuje i komunikacijske točke, policijske postaje, upravljačke centre i druge objekte.

MUP-ova tablica pokazuje da sustav raspolaže s četiri radara, 19 dnevno-noćnih i sedam termovizijskih kamera te 19 lokalnih mrežnih snimača, uz desetke komunikacijskih uređaja koji sve te udaljene točke povezuju u cjelinu. Glavni informacijski sustav temelji se pak na programu CoastWatch, koji objedinjuje podatke s radara i kamera i prikazuje ih operaterima na njihovim konzolama.

Od Savudrije do Palagruže

Senzorske lokacije nalaze se na strateškim točkama poput Molunata, Srđa, Mljeta, Pelješca, Lastova, Sušca, Palagruže, Korčule, Visa, Žirja, Dugog otoka, Premude, Lošinja, Porera i Savudrije. Radari su postavljeni na Sušcu, Palagruži, Molunatu i Roti na Pelješcu, dok su na drugim lokacijama raspoređene različite vrste kamera velikog dometa.

Primjerice, na Palagruži se nalaze radar, dnevno-noćna i termovizijska kamera, mrežni snimač i komunikacijska oprema, što tu udaljenu otočnu točku pretvara u malu samostalnu nadzornu postaju. Sustav pritom ne završava na mjestima na kojima se nalaze kamere i radari. Podatke treba prenijeti do policijskih i nadzornih centara pa MUP održava i čitav niz komunikacijskih objekata, među ostalim na svjetionicima, brdima, vodotornju, policijskim upravama i drugim izdvojenim lokacijama.

Operaterske konzole nalaze se u pak Nacionalnom pomorskom centru u Zadru, postajama pomorske policije u Dubrovniku, Splitu, Šibeniku, Zadru, Rijeci i Puli. Uz to i u Nacionalnom koordinacijskom centru u Zagrebu.

Foto: Unsplash

Sustav već pokazuje godine

Iz dokumentacije je vidljivo da budući izvođač ne preuzima održavanje potpuno nove infrastrukture, nego složenog postojećeg sustava na kojem već postoje kvarovi i dotrajali dijelovi. MUP posebno navodi da su Drvenik Veli i Sestrica Vela trenutačno bez nadzorne kamere, iako na tim lokacijama ostatak instalacije postoji. Tamo su i dalje postavljeni kontejner s opremom, mrežni preklopnik, radijska veza, lokalni snimač, usmjerivač, UPS za rezervno napajanje i druga infrastruktura, dok je kod glavne kamere navedena količina nula.

O razmjerima postojeće opreme govori i popis pričuvnih dijelova koji obuhvaća praktički sve što može otkazati, od motora koji okreću kamere, njihovih leća i elektronike do dijelova radara, poslužitelja, diskova, snimača, mrežne i radijske opreme. Zato se pod održavanjem ne podrazumijeva samo povremeni pregled, nego održavanje funkcionalnosti cijelog lanca, od senzora koji nešto uoči na moru do računala na kojem policijski operater tu informaciju vidi.

Struja i veza usred mora

Poseban izazov predstavljaju izdvojene otočne lokacije na kojima oprema mora raditi neprekidno i kada nema uobičajenog priključka na električnu mrežu. Palagruža, Sušac, Grpašćak, Korčula-Hum, Sestrica Vela i Mljet-Veliki Planjak imaju hibridne sustave napajanja sa solarnim panelima i baterijama.

Troškovnik zato među opremom koju će trebati održavati i po potrebi mijenjati navodi solarne panele, pretvarače električne energije, velike akumulatorske baterije i dizelske agregate. Za Palagružu i Sušac predviđeni su i baterijski sklopovi od 24 ćelije kapaciteta najmanje 3250 amper-sati, dok su agregati predviđeni i za Korčulu, Mljet, Molunat i Rotu.

U prijevodu, riječ je o malim samostalnim energetskim sustavima koji omogućuju da radar, kamera i komunikacijska oprema nastave raditi i na izoliranom otoku daleko od klasične infrastrukture. Zbog toga održavanje plave granice uključuje mnogo više od servisiranja kamera. Izvođač mora brinuti i o napajanju, komunikacijskim vezama, računalima i drugoj infrastrukturi bez koje slika i radarski podatak s otoka ne bi ni stigli do policijskog operatera.

električar | foto: Magnific

Preventiva prije kvara

Prvi veliki dio posla bit će preventivno održavanje, odnosno redoviti obilazak i pregled sustava kako bi se kvarovi otkrili prije nego što pojedina lokacija ostane bez nadzora. Dokumentacija izričito definira održavanje kao sve radove, usluge i druge zahvate potrebne da se sustav i njegove komponente dovedu ili zadrže u ispravnom stanju, a dijeli ga na preventivno i korektivno održavanje po pozivu.

Preventivnim pregledima obuhvaćena je središnja informatička infrastruktura u Rijeci, svih 19 lokacija sa senzorima, komunikacijski objekti te mjesta na kojima policijski operateri koriste VTS konzole. To znači provjeru rada radara i kamera, komunikacijskih veza kojima se podaci šalju prema centrima, poslužitelja i računala te sustava napajanja i druge prateće infrastrukture.

Posebnu pozornost zahtijevat će izdvojene lokacije s vlastitim solarnim i baterijskim napajanjem, gdje kvar jednog dijela energetskog sustava može izbaciti iz funkcije i nadzornu opremu. Cilj takvih pregleda je, jednostavno rečeno, pronaći problem dok je još mali, umjesto čekati da radar, kamera ili komunikacijska veza potpuno prestanu raditi.

Korektivno održavanje

Drugi dio ugovora odnosi se na korektivno održavanje, odnosno intervencije nakon što se kvar ipak dogodi. Širinu mogućih zahvata najbolje pokazuje troškovnik rezervnih dijelova. Za kamere su predviđene leće, motori za zumiranje i fokusiranje, napajanja, elektronika te motori koji cijelu kameru okreću vodoravno i okomito, dok se kod radara mogu mijenjati primopredajnici, moduli, napajanja, filtri i dijelovi pogona antene.

Predviđena je i zamjena informatičke opreme poput poslužitelja, tvrdih diskova, monitora, mrežnih snimača i UPS uređaja, ali i komunikacijske opreme koja povezuje udaljene postaje s ostatkom sustava. Popis ide sve do solarnih panela, baterija i dizelskih agregata, što pokazuje da izvođač mora biti sposoban intervenirati na gotovo svakom dijelu sustava, a ne samo na njegovoj informatičkoj komponenti.

U konačnici MUP za 7,68 milijuna eura traži izvođača koji će tijekom ugovorenog razdoblja održavati cijeli tehnološki lanac nadzora hrvatske morske granice, od radara i kamera na udaljenim jadranskim točkama, preko struje i komunikacijskih veza, do poslužitelja i ekrana na kojima policija prati što se događa na moru.