Država ima trogodišnji plan za rušenje bespravnih objekata: Sve će koštati 6 milijuna €, evo tko će i platiti

Državni inspektorat Republike Hrvatske provodi postupak javne nabave za izvršenje rješenja građevinske inspekcije putem trećih osoba, odnosno uklanjanje nezakonito izgrađenih građevina diljem zemlje. Natječaj je objavljen 2. listopada 2026. godine, procijenjena vrijednost radova iznosi šest milijuna eura bez PDV-a uz predviđeno trajanje okvirnog sporazuma od 36 mjeseci, uz planirani početak 4. siječnja 2027. godine.

Prema informacijama koje je objavio hrt.hr, na natječaj je pristiglo deset ponuda. Najnižu, vrijednu 2,88 milijuna eura bez PDV-a, dostavila je BNDB Grupa iz Siska, dok najviša ponuda zagrebačkog Urbangrada iznosi 5,99 milijuna eura. U tijeku je pregled i ocjenjivanje ponuda, nakon čega slijedi odluka o odabiru izvođača.

U međuvremenu istražili smo kako će izgledati procesi planiranih rušenja, te naišli na nekoliko zanimljivih stavki za koje možda niste znali. Donosimo u nastavku sve detalje rušenja bespravno sagrađenih nekretnina. 

Što se uklanja?

Dokumentacija javne nabave predviđa uklanjanje različitih vrsta građevina, od prizemnih objekata i višekatnica do hala, skladišta te građevina na obalnom području. Obuhvaćeni su i radovi na molovima, lukobranima i drugim građevinama uz obalu, uključujući zahvate do pet metara dubine pod morem. Izvođači neće biti zaduženi samo za rušenje, nego i za odvoz građevinskog otpada, čišćenje te ravnanje terena nakon uklanjanja.

Ipak, navedene vrste radova predstavljaju mogućnosti predviđene natječajnom dokumentacijom, a ne potvrdu da su konkretne građevine već određene za rušenje. Koliko će se radova doista izvesti i koliko će novca biti potrošeno, ovisit će o pojedinačnim izvršnim rješenjima građevinske inspekcije.

mol ispred kuće | foto: ilustracija AI /Chat GPT

Prioritetna područja

U Provedbenom programu Državnog inspektorata za razdoblje od 2025. do 2028. godine, izrađenom u studenome 2024., detaljno su opisani prioriteti građevinske inspekcije u suzbijanju nezakonite gradnje. Posebna pozornost posvećuje se građevinama izgrađenima izvan građevinskih područja, na poljoprivrednom i šumskom zemljištu te u nacionalnim parkovima, parkovima prirode i drugim zaštićenim prostorima. Prioritetnim područjima smatraju se i pomorsko, vodno i kulturno dobro te drugi vrijedni prostori od posebnog značaja.

Inspektorat navodi da se nezakonita gradnja izvan građevinskih područja često odnosi na kuće za odmor i nezakonite kampove. Unutar građevinskih područja nepravilnosti se uglavnom odnose na rekonstrukcije postojećih zgrada, odnosno nadogradnje i dogradnje, kao i gradnju pomoćnih objekata bez odgovarajućih akata. Takva podjela pokazuje da postupanje građevinske inspekcije nije ograničeno samo na velike građevinske zahvate ili turistička područja, nego može obuhvatiti različite vrste nezakonite gradnje na području cijele države.

Katalozi za rušenje

Jedan od posebno zanimljivih podataka iz službenog Provedbenog programa odnosi se na planiranje samih uklanjanja. Državni inspektorat navodi da se svake godine, nakon provedenih kontrolnih nadzora i odgovarajućih inspekcijskih postupaka, izrađuju planovi uklanjanja i takozvani katalozi nezakonitih građevina. Riječ je o dokumentima koji služe za organizaciju prisilnog uklanjanja objekata čiji investitori nisu postupili po rješenjima građevinske inspekcije.

To pokazuje da Inspektorat raspolaže sustavom planiranja uklanjanja, a ne provodi rušenja isključivo kroz pojedinačne, neplanirane intervencije. Međutim, u javno dostupnom Provedbenom programu nisu navedeni konkretni objekti ni njihove lokacije. Iz njega nije moguće utvrditi koliko se građevina nalazi u tim katalozima, koliko ih čeka uklanjanje niti na kojim će područjima radovi najprije započeti. Upravo bi uvid u navedene kataloge mogao dati konkretniju sliku opsega nezakonite gradnje i planiranih postupanja građevinske inspekcije.

MPGI

Rušenje bez kazni

Provedbeni program upućuje i na zakonske izmjene iz 2023. godine, kojima je omogućeno brže izvršavanje određenih rješenja o uklanjanju. Prema navodima Inspektorata, rješenja koja se odnose na nezakonite građevine u zaštićenim područjima i izvan građevinskih područja mogu se izvršavati i bez prethodnog izricanja novčanih kazni. To se osobito odnosi na nezakonite kuće za odmor, kampove i druge građevine podignute na područjima koja uživaju posebnu zaštitu.

Takva mogućnost ne znači da se rušenje može provesti bez odgovarajućeg inspekcijskog postupka, nego da za određene slučajeve prethodno izricanje novčanih kazni nije nužan korak prije izvršenja rješenja. U ostalim slučajevima prisilnom uklanjanju mogu prethoditi različite mjere, uključujući zatvaranje gradilišta i izricanje novčanih kazni zbog nastavka nezakonitog građenja ili nepostupanja po rješenju.

Troškovi rušenja

Posebno pitanje odnosi se na financiranje uklanjanja građevina. Državni inspektorat u svojem programu navodi da se troškovi prisilnog uklanjanja najprije podmiruju iz državnog proračuna, a zatim se naplaćuju od izvršenika, odnosno osobe obvezne postupiti po inspekcijskom rješenju. U praksi takva naplata može biti dugotrajna jer se nakon uklanjanja često pokreću sudski sporovi i parnice, zbog čega država mora unaprijed osiguravati sredstva za provedbu inspekcijskih rješenja.

Stoga procijenjenih šest milijuna eura za trogodišnji ugovor ne predstavlja nužno konačan trošak koji će ostati na teret državnog proračuna. Također, riječ je o procijenjenoj vrijednosti nabave, a ne o iznosu koji će automatski biti potrošen. Stvarna vrijednost izvedenih radova ovisit će o broju i opsegu uklanjanja.

Isplata u eurima | Foto: Canva

Nedostatak inspektora

Državni inspektorat u Provedbenom programu priznaje i problem nedostatnog broja građevinskih inspektora. Zbog toga se na područjima na kojima je nezakonita gradnja posebno izražena organiziraju akcije pojačanog nadzora, u kojima uz mjesno nadležne građevinske inspektore sudjeluju i inspektori iz drugih područnih ureda te Središnjeg ureda Državnog inspektorata.

Cilj takvih akcija nije samo otkrivanje već izgrađenih nezakonitih objekata, nego i pravodobno zaustavljanje nezakonite gradnje dok su radovi još u tijeku. U službenom programu kao jedan od ciljeva navodi se povećanje broja nadzora u zaštićenim područjima te povećanje udjela uklonjenih nezakonitih građevina, odnosno građevina čije je stanje nakon inspekcijskog postupanja usklađeno s propisima.