Bauštelska reportaža: Skriveno gradilište među vinogradima, rađa se vinarska meka od 20 tona čelika

Među plešivičkim brežuljcima, vinogradima i cestama koje vijugaju iznad Jastrebarskog posljednjih se gotovo godinu dana piše i jedna prava priča s gradilišta. Nekadašnja poljoprivredna zadruga, desetljećima povezana s otkupom i preradom grožđa lokalnih vinara, prolazi kroz veliku obnovu i dogradnju. Kada radovi završe, trebala bi postati novo središte Plešivičkog vinogorja - mjesto kušanja i prodaje vina, lokalnih proizvoda, susreta, edukacija i većih događanja.

Ondje smo s direktoricom društva Plešivičko vinogorje Gordanom Špišić razgovarali o ideji koja stoji iza cijelog projekta, pokušaju očuvanja vinogradarske tradicije i planovima za budućnost. Dok nas je inženjerka gradilišta i pomoćnica voditelja gradilišta Aleksandra Vujnović provela kroz itekako zanimljiv građevinski dio priče, 'težak' više od 20 tona čelika.

Stara zadruga dobiva potpuno novi život

Priča o današnjem Plešivičkom vinogorju počela je 2021. godine. Društvo je osnovano kako bi se sačuvala vinarska i vinogradarska tradicija ovog kraja, a važan dio čitave priče bio je otkup imovine nekadašnje Poljoprivredne zadruge Plešivica. Sama zgrada podignuta je još 1980-ih godina i desetljećima je služila za otkup i preradu grožđa lokalnih proizvođača.

Inicijativu je pokrenuo jaskanski poduzetnik Željko Pavković, a u projekt se kroz model udjelničarstva uključilo čak 105 pravnih i fizičkih osoba. U dokapitalizaciji je prikupljeno oko 4,9 milijuna kuna, odnosno približno 650 tisuća eura, dok je ukupni kapital društva dosegnuo oko šest milijuna kuna, odnosno nešto manje od 800 tisuća eura. Grad Jastrebarsko u temeljni je kapital svojedobno uložio gotovo 40 tisuća eura. Imovina nekadašnje zadruge s opremom kupljena je za oko 279 tisuća eura.

Špišić naglašava kako cijela priča nije zamišljena kao projekt jednog velikog investitora, nego kao svojevrsni zajednički projekt 'plešivičke sredine'.

- Gospodin Pavković, lokalni poduzetnik, pokrenuo je ideju otkupa stare poljoprivredne zadruge te okupio mnoštvo fizičkih i pravnih osoba. Društvo počiva na 105 vlasnika. Riječ je o javno-privatnom partnerstvu. Investitori su fizičke osobe, ali imamo i brojne pravne subjekte, odnosno tvrtke koje su investirale, uz podršku Grada Jastrebarskog i Općine Krašić, objasnila nam je.

Valja spomenuti i one najvažnije informacije o samom projektu. Kada, primjerice, otvorite Wikipediju, uz biografiju poznate osobe često stoji svojevrsni 'karton' s osnovnim informacijama. Nešto slično zgodno je imati i za ovo gradilište.

Tako su radovi na obnovi službeno počeli u listopadu 2025. godine, dok se završetak projekta očekuje sredinom 2027. Projekt je vrijedan 1,6 milijuna eura, glavni izvođač je karlovačka D-gradnja, a arhitektonsko rješenje potpisuje Otto Barić.

Rekonstrukcija zgrade Plešivičkog vinogorja | Foto: Baustela.hr:

Vino u središtu priče

Zgrada nakon rekonstrukcije više neće biti samo mjesto povezano s proizvodnjom i otkupom grožđa. Ideja je da postane svojevrsni reprezentativni centar cijele regije, odnosno prostor u kojem će lokalno vino biti samo početak priče.

- Nažalost, svake godine imamo sve manje vinograda i tradicija polagano izumire. Intencija društva je da se ta tradicija zadrži što je moguće dulje u budućnosti. U ovoj smo zgradi planirali imati vinoteku i kušaonicu vina, trgovinu lokalnih proizvoda i lokalnih vina te konferencijski prostor sa 150 sjedećih mjesta za privatne i poslovne evente i događanja, kaže Špišić.

Plan je pritom u cijelu priču uključiti puno širi krug lokalnih proizvođača.

- Naša je namjera otkup lokalnih proizvoda koje bismo ponudili u našoj trgovini, odnosno svega što je autohtono i domaće, od sirovina do gotovih proizvoda s ovog područja, dodaje.

Koncept se tako naslanja na ono što Plešivica već jest - jedno od prepoznatljivijih hrvatskih vinorodnih područja, s velikim brojem vinarija, restorana, smještajnih kapaciteta i manifestacija. Špišić kao primjere navodi Dane vina te Festival pjenušaca i jagoda, a ambicija je iskustva drugih razvijenih vinorodnih regija preslikati i na ovaj kraj. No priča se ne zaustavlja na samom mjestu Plešivica.

- Kao geografska cjelina to se odnosi i na dio Samoborskog gorja, područje Vivodine, Krašića i Jastrebarskog, dakle ne samo na Jasku i Plešivicu. Pozivam zato sve vinare i lokalne proizvođače da nam se, kada objekt stupi u funkciju, jave kako bismo ostvarili suradnju i prezentirali njihove proizvode, ističe direktorica.

Rekonstrukcija zgrade Plešivičkog vinogorja | Foto: Baustela.hr:

Izvana tradicija, iznutra nešto drugo

Jedna od osnovnih arhitektonskih ideja projekta bila je da stara zgrada ne izgubi svoj identitet. Objekt će izvana zadržati prepoznatljiv oblik, dok se puno veća transformacija događa iza njegovih zidova.

Kako nam je rekla Špišić, arhitekt Barić i privatno je vezan uz Plešivicu te često boravi na tom području, koje mu služi i kao mjesto za odmor.

- Namjera gospodina Barića bila je ostati vizualno tradicionalan. Zgrada s vanjske strane zadržava svoj autentični oblik i arhitektura se ne mijenja. Bilo nam je bitno otvaranje tog prostora, što je napravljeno kroz čeličnu konstrukciju i staklene stijene, kako bi se otvorila vizura prema plešivičkim brežuljcima i gostima pružio vrlo lijep pogled. S druge strane, unutrašnjost se mijenja i dobiva jednu modernu notu, pojasnila je sugovornica.

Upravo bi spoj stare arhitekture i novih staklenih površina trebao biti jedan od upečatljivijih elemenata cijelog projekta. Uz postojeću zgradu izvedene su i dvije dogradnje, Aneks A i Aneks B, a veća će s glavnim prostorom biti povezana staklenom stijenom i kliznim vratima prema otvorenoj terasi.

Velik dio novog koncepta tako se okreće prema krajoliku. Umjesto zatvorenog gospodarskog objekta, kompleks bi se nakon obnove trebao otvoriti prema vinogradima, plešivičkim brežuljcima i Jastrebarskom.

Rekonstrukcija zgrade Plešivičkog vinogorja | Foto: Baustela.hr:

Dogradnje su već izvedene

Dok se izvana još prepoznaje stara zadruga, unutrašnjost je prošla puno ozbiljniji zahvat. O tome nam je više rekla inženjerka gradilišta i pomoćnica voditelja gradilišta Aleksandra Vujnović, koja nas je provela kroz građevinski dio projekta.

- Dosad smo izveli kompletna rušenja u unutrašnjosti koja su bila predviđena projektom, odnosno uklonjeni su svi predviđeni pregradni zidovi. Odradili smo i dio čelične konstrukcije koja će imati veliki vidikovac. Jedan veliki dio bit će zatvoren, odakle će se pružati lijep pogled, a iznad će biti otvorena terasa, objašnjava Vujnović.

Dvije dogradnje u trenutku našeg obilaska već su bile izvedene u gruboj fazi.

- Odradili smo dva aneksa, odnosno dvije dogradnje. Grubi radovi su izvedeni, a trenutačno se izvodi ostatak čelične konstrukcije i krovopokrivački radovi. Radimo i okno lifta. Paralelno s tim radi se okoliš. Izvodimo nosivi sloj kolničke konstrukcije, a trebali bi se raditi i potporni zidovi u okolišu, kaže inženjerka.

Posebna priča je krovište. Na postojeću armiranobetonsku konstrukciju prvo je postavljena nivelirana čelična potkonstrukcija, a potom grede, mineralna vuna i daščana oplata, dok završni sloj čini aluminijski pokrov. Krov je velik i vrlo strm, zbog čega je izvođenje radova na njemu zahtjevnije nego što bi se možda moglo zaključiti gledajući objekt s ceste.

Rekonstrukcija zgrade Plešivičkog vinogorja | Foto: Baustela.hr:

Najveći problem ispod zgrade

Kod rekonstrukcija starih objekata izvođače često najviše zabrine ono što će pronaći nakon prvih rušenja. Ovdje je situacija bila obrnuta. Postojeća nosiva konstrukcija pokazala se vrlo kvalitetnom, dok su se najveći problemi pojavili izvan same građevine, tijekom iskopa.

- Objekt je zapravo bio u vrlo dobrom stanju. Sama konstrukcija je izvrsna, bez daljnjega. Ono što nam je predstavljalo izazov bila je konfiguracija terena. Imamo nasipni materijal, a ne sraslo tlo, pa smo tijekom iskopa imali dosta velika obrušavanja, priča Vujnović.

Na pojedinim mjestima iskopi uz podrumske zidove išli su dublje od pet metara. Upravo u toj zoni trebalo je izvesti i novu hidroizolaciju.

- Svi veliki iskopi su odrađeni, kao i izolacije podrumskih zidova, gdje su iskopi bili duboki više od pet metara. Problem s vlagom bio je u podrumu. Podrumski zidovi potpuno su otkopani, oko objekta je izvedena hidroizolacija i problem vlage je riješen. Prizemlje je bilo u redu u stanju u kojem smo ga zatekli, govori.

To je ujedno jedan od onih zahvata koji će budućim posjetiteljima biti potpuno nevidljiv, ali je građevinski bio među važnijima. Nakon završetka tih iskopa i dogradnji najveći dio zemljanih izazova sada je, kaže Vujnović, iza izvođača.

Rekonstrukcija zgrade Plešivičkog vinogorja | Foto: Baustela.hr:

Posebno ojačanje 20 tona čelika

Najzanimljiviji detalj zahvata krije se na postojećoj armiranobetonskoj konstrukciji. Projektom se na staru zgradu dodaje velika količina čelika, što je automatski značilo i dodatno opterećenje postojećih greda. Rješenje su bile karbonske lamele i karbonske tkanine.

- Karbonske lamele i tkanine korištene su kako bi se ojačala sama konstrukcija, s obzirom na to da konstrukciju dodatno opterećujemo čelikom, koji je sam po sebi dosta težak. Ovdje imamo više od 20 tona čelika i, kako bi postojeće betonske grede mogle izdržati dodatno opterećenje, morali smo ih ojačati karbonom, objašnjava Vujnović.

Takva vrsta ojačanja omogućuje povećanje nosivosti postojećih elemenata bez masivnog proširivanja presjeka armiranobetonskih greda, što je osobito korisno upravo kod rekonstrukcija, gdje se nova konstrukcija mora uklopiti u ono što već postoji.

No čelik nije samo konstruktivna potreba. Upravo bi nova čelična konstrukcija trebala stvoriti jedan od najatraktivnijih prostora u cijelom kompleksu.

- Rekla bih da su najzanimljiviji čelična konstrukcija i samo krovište. Krovište je izazovno jer je dosta strmo i velike kvadrature, ali najzanimljivija će biti čelična konstrukcija, gdje se otvara pogled prema Jastrebarskom, kaže inženjerka.

Rekonstrukcija zgrade Plešivičkog vinogorja | Foto: Baustela.hr:

Od zadruge iz osamdesetih do novog centra Plešivice

Nakon desetljeća u kojima je ova zgrada bila mjesto na koje su lokalni vinari dovozili grožđe, njezina nova uloga trebala bi biti bitno drukčija, ali se osnovna ideja zapravo ne mijenja mnogo. I dalje bi trebala okupljati ljude koji žive od Plešivice i za Plešivicu.

Prije nekoliko godina postojala je bojazan da bi imovina nekadašnje zadruge mogla završiti u rukama investitora bez povezanosti s lokalnom vinarskom tradicijom. Upravo je iz toga nastala inicijativa da objekt ostane u lokalnim rukama i da se oko njega izgradi novi model suradnje proizvođača, poduzetnika i javnog sektora.

Bilo kako bilo, obrisi buduće zgrade već se dobro vide. Stara armiranobetonska konstrukcija ostaje, ali dobiva nove anekse, desetke tona čelika, velike staklene stijene, otvorenu terasu, lift, potpuno novi krov i uređeni okoliš. Iza poznate vanjske siluete nastat će vinoteka, kušaonica, trgovina domaćih proizvoda i konferencijski prostor za oko 150 ljudi - prava vinarska meka.