Ovako se provodi testiranje na velikoj hrvatskoj pruzi: Čekićem provjeravaju pilote duboke 16 metara

Dok visoke ljetne temperature usporavaju dio radova na otvorenom, na velikom željezničkom gradilištu između Križevaca i Botova nema stajanja. Ovoga puta na terenu nisu bili bageri ni veliki strojevi, već stručnjaci koji su provjeravali ono što će nakon završetka radova ostati potpuno skriveno ispod zemlje.

Na dionici pruge Križevci - Botovo, kako navode iz riječkog Geotecha, provedeno je ispitivanje integriteta pilota ugrađenih radi stabilizacije željezničkog nasipa. Ukupno su testirana 73 pilota, svaki dubine 16 metara i promjera 80 centimetara, čime su se pohvalili i na društvenim mrežama.

Riječ je o PIT ispitivanju, odnosno metodi kojom se bez oštećivanja samog pilota provjeravaju njegova cjelovitost, kvaliteta i moguće nepravilnosti u strukturi. Takve kontrole posebno su važne na velikim infrastrukturnim projektima jer omogućuju provjeru izvedenih elemenata prije nego što oni postanu dio završene konstrukcije.

Što se zapravo provjerava?

PIT, odnosno Pile Integrity Testing, stručna je metoda ispitivanja cjelovitosti pilota. Prema tehničkim smjernicama tvrtke Geotech Rijeka, riječ je o metodi koja se prema normi ASTM D5882 naziva Low Strain Impact Integrity Test.

Pojednostavljeno, riječ je o neinvazivnom testu kojim se provjerava homogenost betona, kontinuitet pilota i njegova približna duljina. Metoda se koristi kod novoizgrađenih konstrukcija, primjerice na željezničkim nasipima, mostovima i lučkim građevinama, ali može služiti i za procjenu stanja postojećih pilota koji se već nalaze ispod zemlje. Najvažnije je da se ispitivanje provodi bez razbijanja ili oštećivanja samog konstrukcijskog elementa.

Testiranje pilota | Foto: Geotech, LinkedIn

Nekoliko udaraca otkriva što se krije ispod zemlje

Sam postupak na terenu na prvi pogled djeluje vrlo jednostavno. Glava pilota prvo mora biti dostupna i očišćena od zemlje, ostataka betona i drugih nečistoća. Ako je potrebno, površina se dodatno obrađuje kako bi senzor imao dobar kontakt sa zdravim betonom.

Na vrh pilota zatim se postavlja akcelerometar, odnosno senzor koji registrira gibanje, a inženjer ručnim čekićem zadaje nekoliko kontroliranih udaraca po glavi pilota. Udarac stvara val naprezanja koji putuje kroz beton prema dnu pilota. Kada val dođe do promjene u materijalu ili do završetka pilota, dio energije reflektira se natrag prema senzoru.

Ako se negdje duž pilota nalazi pukotina, suženje, šupljina ili neka druga nepravilnost, signal se mijenja. Softverska analiza takvog odziva omogućuje stručnjacima da procijene postoji li problem i na kojoj bi se približnoj dubini mogao nalaziti.

Testiranje tek nakon betoniranja

PIT se ne izvodi odmah nakon ugradnje pilota. Prema tehničkim smjernicama, beton mora dovoljno očvrsnuti, pa se ispitivanje provodi najranije sedam dana nakon betoniranja.

Važan je i položaj senzora i mjesta udarca. Senzor se postavlja na glavu pilota, podalje od ruba, dok razmak između njega i mjesta udara ne bi trebao biti veći od približno 300 milimetara.

Na svakom pilotu radi se nekoliko ponovljenih udaraca kako bi se dobili usporedivi signali i smanjila mogućnost pogrešne interpretacije. Na gradilištu pruge Križevci - Botovo na ovaj su način provjerena čak 73 pilota, svaki duljine 16 metara.

Testiranje pilota | Foto: Geotech, LinkedIn

Što PIT ipak ne može pokazati?

Iako je riječ o vrlo korisnoj i brzoj metodi, PIT ima jasna ograničenja. Prije svega, takvo ispitivanje ne pokazuje nosivost pilota. Drugim riječima, rezultat neće otkriti koliku težinu određeni pilot može preuzeti. Za to postoje drugačije metode ispitivanja, poput statičkih i dinamičkih pokusnih opterećenja.

Kako na svojim stranicama pojašnjavaju iz Geotecha, problem može nastati i kod velikih pukotina kroz cijeli poprečni presjek. Ako se val potpuno reflektira na takvom mjestu, stanje dijela pilota ispod pukotine više se ne može pouzdano procijeniti.

Metoda je manje učinkovita i kod pilota vrlo nepravilne geometrije, a ispitivanje se mora provesti prije izrade naglavnih greda i drugih konstrukcija koje bi onemogućile pristup samoj glavi pilota. Zbog svega toga velik dio kvalitete rezultata ovisi i o iskustvu osobe koja očitava i interpretira dobivene valove.

Dio jednog od najvećih željezničkih gradilišta

Ispitivani piloti samo su mali, ali važan dio velikog projekta modernizacije pruge prema mađarskoj granici. Na dionici Križevci - Koprivnica - državna granica izvode se veliki zemljani radovi, gradi se novi kolosijek i niz novih infrastrukturnih objekata.

Na trasi su i veliki vijadukti, među kojima se izdvajaju Carevdar i Komari, kao i brojni mostovi, podvožnjaci i drugi objekti. Piloti se na takvim projektima koriste za različite namjene, od stabilizacije željezničkih nasipa do temeljenja velikih konstrukcija