Nekretnine Sat otkucava: Ovo svaki stambenjak mora imati od 1. siječnja 2027., ako se oglušite idu sankcije

Sat otkucava: Ovo svaki stambenjak mora imati od 1. siječnja 2027., ako se oglušite idu sankcije

Ivana Solar
Ivana Solar • baustela.hr

22. studeni 2026.

Google Dodajte Bauštela.hr kao željeni izvor na Googleu
Sat otkucava: Ovo svaki stambenjak mora imati od 1. siječnja 2027., ako se oglušite idu sankcije

stambena zgrada | foto: ilustracija AI

Vlasnici stanova koji se ne uspiju dogovoriti sa susjedima mogli bi ostati bez mogućnosti samostalnog izbora upravitelja zgrade.

Suvlasnicima stambenih zgrada u Hrvatskoj ostalo je još nešto više od mjesec dana za ispunjavanje jedne od ključnih obveza koju je donio novi Zakon o upravljanju i održavanju zgrada. Riječ je o sklapanju novih međuvlasničkih ugovora, ali i ugovora o upravljanju zgradom. Zakonska obveza odnosi se i na suvlasnike koji već godinama imaju uređene međusobne odnose i redovito podmiruju pričuvu.

Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2025. godine, a za sklapanje novih ugovora ostavljeno je prijelazno razdoblje od dvije godine. Kako je navedeno u službenoj obavijesti Gradskog stambeno-komunalnog gospodarskog servisa (GSKG), tvrtke specijalizirane za upravljanje i održavanje stambenih, stambeno-poslovnih i poslovnih zgrada u sastavu Zagrebačkog holdinga, krajnji rok za izvršenje ove obveze je 31. prosinca 2026. godine. Nakon toga stari ugovori više neće vrijediti.

Stari ugovori prestaju vrijediti

Obveza sklapanja novih ugovora propisana je člankom 61. Zakona o upravljanju i održavanju zgrada, koji regulira postupanje suvlasnika u prijelaznom razdoblju. Njime je jasno određeno da dokumenti sklopljeni prije stupanja Zakona na snagu imaju ograničeno trajanje. Drugim riječima, činjenica da zgrada već ima međuvlasnički ugovor i upravitelja ne oslobađa vlasnike stanova nove obveze.

Kako pojašnjavaju iz GSKG-a, postojeći ugovori ostaju na snazi do sklapanja novih, ali najdulje do isteka 2026. godine. Ovaj zagrebački upravitelj već je ranije predstavnicima suvlasnika dostavio prijedloge novih ugovora s uputama za njihovo sklapanje. Suvlasnike koji još nisu završili postupak poziva da to učine bez odgode.

Što ugovor regulira?

Međuvlasnički ugovor temeljni je dokument kojim vlasnici stanova i drugih posebnih dijelova zgrade u RH uređuju odnose vezane uz zajedničku imovinu. Iako je svaki vlasnik odgovoran za održavanje vlastitog stana, krov, pročelje, stubište, dizalo i zajedničke instalacije pitanja su koja se tiču svih suvlasnika. Upravo se ovim ugovorom definiraju pravila upravljanja i održavanja zajedničkih dijelova nekretnine.

Kako je navedeno u članku 36. Zakona, ugovorom se utvrđuju suvlasnički udjeli te način prikupljanja i trošenja novca iz zajedničke pričuve. Dokumentom se uređuje i korištenje zajedničkih prostorija, uređaja i zemljišta koje pripada zgradi. Suvlasnici njime mogu regulirati i druga pitanja važna za svakodnevno funkcioniranje zgrade, pod uvjetom da su njihove odredbe u skladu sa zakonskim propisima.

stambena zgrada | foto: Magnific

Kućni red i naknade

Jedna od važnih stavki novog međuvlasničkog ugovora odnosi se na kućni red. Kako je navedeno u Vodiču za upravitelje koji je objavilo Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, ugovor mora obuhvatiti obvezu pridržavanja kućnog reda. Predviđena je i mogućnost određivanja novčanih naknada za njegovo kršenje.

To znači da suvlasnici prilikom sklapanja novog ugovora mogu urediti i pitanje financijskih posljedica za one koji se ne pridržavaju propisanih pravila ponašanja. Pritom uvođenje takvih naknada nije automatsko, nego ovisi o sadržaju međuvlasničkog ugovora i zakonskim uvjetima. Novi ugovor tako postaje važan instrument za rješavanje problema koji nerijetko narušavaju odnose među susjedima.

Ne moraju svi potpisati

Jedno od pitanja koje će zasigurno zanimati brojne vlasnike stanova jest što ako netko od susjeda odbije potpisati novi ugovor. Za njegovo sklapanje nije potrebna suglasnost svih suvlasnika, što znatno olakšava postupak u velikim stambenim zgradama. Međutim, većina se ne određuje prema broju stanova ili broju osoba koje su potpisale dokument.

Natpolovičnu većinu čine suvlasnici koji zajedno imaju više od 50 posto suvlasničkih dijelova zgrade evidentiranih u zemljišnim knjigama. Ako suvlasnički dijelovi nisu određeni, većina se računa prema ukupnoj vrijednosnoj površini zgrade. Kada se prikupi potrebna većina potpisa, odredbe ugovora obvezuju i suvlasnike koji ga nisu potpisali, osim ako je Zakonom drukčije određeno.

Primjerice, u zgradi s deset stanova različitih veličina šest potpisa ne mora nužno biti dovoljno za sklapanje ugovora. Jednako tako, u određenim okolnostima dovoljna mogu biti i četiri potpisa, ako njihovi vlasnici zajedno imaju više od polovice ukupnih suvlasničkih udjela.

Kako sklopiti ugovor?

Prvi korak za suvlasnike koji još nisu započeli postupak trebao bi biti kontakt s predstavnikom suvlasnika i postojećim upraviteljem zgrade. Kako je navedeno u GSKG-ovim uputama za primjenu novog Zakona, upravitelj priprema prijedloge novih ugovora, dok predstavnik suvlasnika saziva sastanak na kojem se o njima raspravlja. Suvlasnici pritom mogu predlagati izmjene i dopune ponuđenog dokumenta.

Nakon usuglašavanja sadržaja potrebno je prikupiti potpise vlasnika. Predstavnik suvlasnika ima zakonsku obvezu dostaviti sklopljeni međuvlasnički ugovor upravitelju u roku od 15 dana. Na upravitelju je potom obveza njegove dostave u Registar zajednica suvlasnika.

Potpisivanje peticije | Foto: Unsplash

Obvezan i drugi ugovor

Međuvlasnički ugovor nije jedini dokument o kojem vlasnici stanova moraju voditi računa do kraja godine. Potrebno je sklopiti i novi ugovor o upravljanju zgradom, čak i ako suvlasnici ne namjeravaju mijenjati dosadašnjeg upravitelja. Dok prvi dokument uređuje odnose među vlasnicima nekretnina, drugim se regulira njihov odnos s upraviteljem.

Prema odredbama članka 48. Zakona, ugovor o upravljanju u pisanom obliku s odabranim upraviteljem sklapa predstavnik suvlasnika, zastupajući suvlasnike. Njime se, među ostalim, utvrđuju odgovornosti ugovornih strana, naknada za rad upravitelja te granice ovlasti predstavnika suvlasnika. Za razliku od međuvlasničkog ugovora, ovaj dokument ne moraju pojedinačno potpisivati vlasnici stanova.

Prijeti prinudni upravitelj

Što će se dogoditi ako se suvlasnici do kraja godine ne uspiju dogovoriti? Zakon je predvidio i takav scenarij. Člankom 61., stavkom 4. propisano je da se u slučaju neispunjavanja obveza primjenjuju odredbe o određivanju prinudnog upravitelja zgrade.

Kako je navedeno u članku 50. Zakona, prinudnog upravitelja imenuje gradonačelnik ili općinski načelnik, ovisno o tome na čijem se području zgrada nalazi. Rok za imenovanje je šest mjeseci od saznanja da zgrada nema upravitelja izabranog na zakonom propisan način. Suvlasnicima tako upravljanje njihovom nekretninom može biti povjereno upravitelju kojeg nisu sami odabrali.

Prinudni upravitelj ima zakonska prava i obveze redovnog upravitelja. Takav oblik upravljanja traje sve dok suvlasnici ne urede ugovorne odnose i osiguraju preuzimanje upravljanja od strane upravitelja kojeg su sami izabrali.

Opasnost od peterostruke pričuve

Uz sklapanje novih ugovora, suvlasnici bi posebnu pozornost trebali posvetiti donošenju programa održavanja zgrade. Naime, Zakon je predvidio vrlo ozbiljne financijske posljedice za zgrade u kojima nisu doneseni propisani programi. Riječ je o obvezi plaćanja peterostrukog iznosa pričuve.

Kako stoji u članku 29., stavku 5. Zakona, ako nije donesen godišnji odnosno višegodišnji program održavanja, suvlasnici su dužni uplaćivati pet puta veći iznos od posljednje usvojene pričuve, uz primjenu zakonskog minimuma. Primjerice, vlasniku stana koji sada plaća 40 eura mjesečne pričuve taj bi trošak mogao porasti na 200 eura. Važno je, međutim, razlikovati ove dvije zakonske obveze jer samo nesklapanje međuvlasničkog ugovora ne znači automatski peterostruko povećanje pričuve.

Isplata u eurima | Foto: Canva

Zgrada ima vlastiti OIB

Sklapanje novih ugovora povezano je i s uspostavom Registra zajednica suvlasnika, koji je počeo s radom 1. srpnja 2025. godine. Kako pojašnjava Državna geodetska uprava (DGU), upisom u taj registar zajednica suvlasnika stječe pravnu osobnost. Dodjeljuje joj se i vlastiti OIB, čime se pojednostavljuje poslovanje zajednice i njezin odnos prema trećim osobama.

Zahtjev za upis podnosi upravitelj zgrade, a ne pojedinačni vlasnici stanova. Rok za podnošenje zahtjeva za upis postojećih zajednica suvlasnika istekao je krajem 2025. godine. U registru se, uz ostale podatke o zgradi i zajednici suvlasnika, pohranjuje i međuvlasnički ugovor.

Provjerite svoju zgradu

Vlasnici stanova mogu i sami provjeriti je li njihova zajednica suvlasnika upisana u registar. Kako je objavila Državna geodetska uprava, od 11. prosinca 2025. godine omogućen je javni pristup podacima iz oba registra putem portala Uređena zemlja. Za pretraživanje je dovoljno poznavati adresu zgrade ili odgovarajuće katastarske podatke.

Ipak, činjenica da je zajednica suvlasnika već registrirana ne znači nužno da je sklopljen i novi međuvlasnički ugovor. Riječ je o zasebnim zakonskim obvezama koje imaju različite rokove. Vlasnici stanova koji nisu sigurni je li njihova zgrada ispunila sve obveze trebali bi od predstavnika suvlasnika ili upravitelja zatražiti informaciju o statusu sklapanja novih ugovora.

Na koje se zgrade odnosi?

Prema zakonskoj definiciji, višestambenom zgradom smatra se građevina namijenjena stanovanju koja ima najmanje četiri stana. Zakon obuhvaća i stambeno-poslovne zgrade s najmanje tri stana i jednim poslovnim prostorom. Njegove odredbe odnose se i na poslovne zgrade te blokovske garaže.

Postoje, međutim, određene iznimke od obveze angažiranja upravitelja. One se, prema članku 47. Zakona, odnose na zgrade s jednim vlasnikom te zgrade čiji su suvlasnici bračni ili izvanbračni drugovi, životni partneri ili osobe u zakonom navedenim srodničkim odnosima. Stoga vlasnici nekretnina u manjim obiteljskim zgradama trebaju voditi računa o tome primjenjuju li se na njih navedene zakonske odredbe.