U Slavoniji zaposlili 7 stranaca bez ugovora, nećete vjerovati koliko su ih 'opalili' po džepu!

Što se dogodi ako tvrtka angažira radnike koji su u Hrvatsku stigli iz drugih zemalja, ali ne prijavi njihov rad, odnosno ne sklopi ugovor s radnicima i/ili ne prijavi boravak? Sudeći prema ishodu novijeg slučaja u Požeško-slavonskoj županiji, kazna je oko 2.400 eura, odnosno manje od 1.000 eura odgovornoj osobi - što nam ne djeluje kao značajna svota s obzirom na prekršaj.

Taj iznos morali su platiti okrivljene pravne osobe, tvrtke Slavonija iz Pakraca, i odgovorne osobe G.B. kad je u kamenolomu na kojemu je u poslu zatečeno sedmero stranih građevinskih radnika s kojima nisu bili sklopljeni ugovori u pisanom obliku, a jedan radnik nije imao prijavljeno boravište. Presuda je trenutno nepravomoćna.  

Nije bilo ni ugovora!

Tvrtka Slavonija iz Pakraca koja se bavi eksploatacijom kamena, proizvodnjom betona te radom u kamenolomu i njezina odgovorna osoba kažnjene su zbog nezakonitog angažiranja sedmero stranih radnika u kamenolomu Šumetlica. Općinski sud u Bjelovaru izrekao im je ukupne novčane kazne od 2.400 eura za tvrtku i 960 eura za odgovornu osobu. Riječ je o nepravomoćnoj presudi, protiv koje je dopuštena žalba.

Prema presudi, sedmero državljana Nepala i Indije zatečeno je na radu 5. studenoga 2025. u kamenolomu Šumetlica, gdje su obavljali poslove građevinskih radnika. Za njihov rad, utvrdio je sud, poslodavac nije imao potrebne potvrde o prijavi rada, a jedan radnik nije imao prijavljeno boravište. Dva radnika pet je iz Nepala, a dvojica ranika su iz Indije.

Radnicima nisu bili izdani ugovori o radu u pisanom obliku ni pisane potvrde o sklopljenim ugovorima prije početka rada. Tvrtka ih također nije pravodobno prijavila na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje.

Iznosi i nisu neki

Postupak je pokrenuo Državni inspektorat, čija je ispostava u Novoj Gradiški podnijela optužni prijedlog 8. prosinca 2025. Okrivljenici su priznali prekršaje i izrazili žaljenje, a sud je njihovo priznanje usporedio sa zapisnicima o inspekcijskim nadzorima provedenima 5. i 17. studenoga 2025. te zaključio da je u skladu s prikupljenim dokazima.

Sud je za tvrtku utvrdio četiri novčane kazne od po 600 eura, odnosno ukupno 2.400 eura. Odgovornoj osobi izrečene su kazne od 300 eura za rad stranaca bez potrebnih dozvola, 300 eura zbog neizdavanja pisanih potvrda o ugovorima, 60 eura zbog neprijavljivanja na mirovinsko osiguranje te 300 eura zbog neprijavljivanja na zdravstveno osiguranje. Ukupno mora platiti 960 eura.

Pri odmjeravanju kazni sud je uzeo u obzir da tvrtka posluje s minimalnom dobiti, da odgovorna osoba ranije nije bila prekršajno kažnjavana, da uzdržava dvoje maloljetne djece te da ima mjesečna primanja od 1.050 eura, navedeno je u nepravomoćnoj presudi. Zbog tih okolnosti kazne su određene ispod zakonskog minimuma. Odgovorna osoba navela je i da je podnijela ostavku na mjesto direktora jer joj, kako je tvrdila, nije bio omogućen uvid u poslovne knjige.

Što znači nepravomoćna presuda?

Presuda još nije konačna. Okrivljenici i Državni inspektorat imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu u Zagrebu, i to u roku od osam dana od primitka pisanog otpravka. Tek nakon isteka roka za žalbu, odnosno nakon odluke o eventualnoj žalbi, znat će se hoće li presuda postati pravomoćna i kazne ostati na snazi.

Ako presuda postane pravomoćna, kazne se moraju platiti u roku od 90 dana. Sud je odredio i mogućnost plaćanja dvije trećine kazne u tom roku, što se smatra podmirenjem cjelokupnog iznosa.